Arhive za ‘propisi zekata’ kategoriju

ZEKAT NA NOVČANICE

PITANJE: Na koji način se izdvaja zekat na zlato i srebro, a analogno tome na današnje novčanice?

ODGOVOR: Na zlato i srebro se daje 2,5% (ili 1 od 40) na način na koji se to radi jeste da količinu zlata i srebra koju posjedujemo podijelimo sa 40 i što dobijemo to je zekat. Nisab zlata tj.količina nakon koje smo dužni dati zekat iznosi 85 grama dok nisab srebra iznosi 595 grama. Analogno zlatu i srebru zekat se daje i na današnje novčanice koje su platno sredstvo umjesto zlata i srebra. Ako vrijednost novca, kojeg čovjek posjeduje, dostigne vrijdnost nisaba (85 gr.) ili srebra (595 gr.), obaveza je davati zekat na njega., (drugim riječima rečeno pitat će koliko vrijedi 85 gr. Ili 595 gr. srebra i vrijednost koju dobije u markama smatraće se nisabom za tu novčanicu.)

odgovorio: ŠEJH IBN USEJMIN


ZEKAT NA NAKIT

PITANJE: Da li je ž‍ena obavezna davati zekjat na zlato kojeg koristi za ukras (nakit) i ne trguje s njime?

ODGOVOR: Postoje razilaž‍enja među islamskim učenjacima kada je pitanju davanje zekjata na ‍ženski nakit koji je dostigao vrijednost nisaba i ne koristi se u trgovini. Ispravnije mišljenje je da je ‍žena obavezna davati zekjat na nakit nakon što on dostigne vrijednost nisaba (U pitanju prije ovoga pojasnili smo vrijednost nisaba na zlato i srebro.)

Dokazi za to su sljedeći:

-Uopštene riječi Poslanika, savs: “Onaj ko bude posjedovao zlato ili srebro, i ne bude davao zekjat na njih, njegov bok, čelo i leđa bit će ž‍igosani vatrenim pločama”

1 -Hadis Abdullaha ibn Omera ibn Asa u kome se navodi da je ž‍ena ušla kod Allahovog Poslanika, savs, zajedno sa svojom kćerkom. Na ruci njene kćeri bile su dvije zlatne narukvice. “Daješ li zekjat na te narukvice?”–upita Poslanik savs. “Ne” odgovori ž‍ena. “Dali bi bila sretna da te Allah zbog toga zaodjene vatrenim narukvicama na Sudnjem danu?”-upita ponovo Poslanik savs. U tom trenutku ž‍ena baci narukvice i reče: “Odsada pripadaju Allahu i Njegovom Poslaniku”

2-Prenosi se da je Ummu Seleme oblačila narukvice od zlata i da je upitala Poslanika: “Da li se ovo mo‍že smatrati blagom?”. “Ako je dostiglo vrijednost nisaba, i izdvoji se zekjat na njega, ne smatra se blagom”- odgovori joj Poslanik savs.

odgovorila: STALNA KOMISIJA ZA ŠERIJATSKA PITANJA (FETVE)

ZEKAT NA PLATU

PITANJE: Kako se daje zekjat na platu ?

ODGOVOR: Onaj ko stekne određenu količinu novca u vrijednosti nisaba (i više), zatim nakon toga stekne drugu količinu koja nije produkt prve, kao što su npr. mjesečne plate, nasljedstvo, poklon, najamnina, i sl. tome, dozvoljeno im je da daju zekjat na jedan od dva načina:

a) Ako je principijelan i ne želi dati, onima kojima pripada zekjat, osim onoliko koliko je obavezan, napravit će proračun (tabelu) zarade u kojoj će za svaku platu posebno bilježiti iste godine, tako što će početi sa danom prelaska tog novca u njegovo vlasništvo. Nakon što prođe godina nekoj od plata i bude dostizala vrijednost nisaba.

b) Ako hoće da slijedi lakši i milostiviji i pretpostavi vlastitu korist, korist siromaha i drugih kategorija, dat će zekjat na sav novac kojeg je stekao, nakon što prođe godina dana od prve plate. Na ovaj način će postici veču nagradu kod Allaha i više ukazati brigu prema pravima siromaha, ubogih i drugih kategorija.

odgovorila: STALNA KOMISIJA ZA ŠERIJATSKA PITANJA (FETVE)

ZEKAT NA IZNAJMLJENI OBJEKAT

PITANJE: Čovjek koji iznajmljuje zgradu (kuću), da li će davati zekjat na njenu vrijednost ili na novac kojeg zaradi od iznajmljivanja?

ODGOVOR: Zekjat se daje na steknutu najamninu (zakupninu) nakon što prođe godina dana od njenog posjedovanja. Ako čovjek potroši tu najamninu prije isteka godine spada sa njega obaveza zekjata. Što se tiče vrijednosti zgrade na nju se ne daje zekjat, jer nije ponuđena na prodaju. Inače kada su u pitanju stvari koje se upotrebljavaju ili iznajmljuju, zekjat se daje na novac zarađen preko njih, a ne na njihovu vrijednost.

odgovorio: ŠEJH IBN DŽIBRIN

ZEKAT NA TRGOVAČKU ROBU

PITANJE: Kako se daje zekjat na trgovačku robu, kao što su platna, obuća, mirisi, i sl.?

ODGOVOR: Svako ko posjeduje trgovačku robu, bez obzira da li se radilo o platnima ili nečemu drugom, obavezan je dati zekjat nakon što pregodini, s tim da je obavezan dati zekjat i na novac kojeg posjeduje. Bilježi Ebu Davud od Semureta ibn Džunduba da je rekao: “Poslanik nam je naredio da dajemo zekjat na trgovačku robu.” Postoje drugi dokazi koje su spomenuli učenjaci u poglavlju “zekjat na trgovačku robu”

odgovorio: ŠEJH IBN BAZ

ZEKAT NA POZAJMLJENI NOVAC

PITANJE: Ako čovjek pozajmi drugom čovjeku novac u vrijednosti nisaba, da li je obavezan davati zekjat na taj novac?

ODGOVOR: Ako su osobe kojima čovjek pozajmljuje novac bogate, i u mogučnosti da, kada god se od njih zatraži dug, vrate taj dug, onda je obavezan davati zekjat na njega na kraju svake godine. Taj novac se smatra njegovim vlasništvom, a oni koji su ga pozajmili dođu kao privremeni povjerenici nad tim imetkom. U slučaju da njegov novac pozajmi siromah koji ga ne može vratiti (onda kada on to bude htio) ili osoba koja nije siromašna, ali je nemarna u vračanju duga, po ispravnijem mišljenju isl. učenjaka, nije obavezan davati zekjat na taj dug. Nakon što uzme svoj novac od simomaha ili onog koji namjerno odugovlači s dugom, i prođe godina dana od tog trenutka, obavezan je dati zekjat na njega.

odgovrio: ŠEJH IBN BAZ

ZEKAT NA TROŠKOVE ŽENIDBE

PITANJE: Da li je dozvoljeno dati zekjat mladiću koji se namjerava ženiti a ne može sam iznijeti troškove ženidbe, znajući da se taj mladić pridržava vjere?

ODGOVOR: Dozvoljeno mu je dati zekjat, s namjerom da mu se pomogne u iznošenju troškova ženidbe ako on to nije u stanju.

odgovorio: ŠEJH IBN BAZ

DAVANJE ZEKATA U ODJEĆI I HRANI

PITANJE: Da li je dozvoljeno dati zekjat u hrani, odjeći i drugim stvarima?

ODGOVOR : Lijepo je da se zekjat na određeni imetak daje u toj vrsti imetka. Iz ovog pravila se izdvaja trgovačka roba, čija se vrijednost procjenjuje i daje zekjat na tu vrijednost u novcu. Ako čovjek koji je obavezan dati zekjat bude vidio za shodno da kupi neku stvar koja je nužno potrebna siromahu, kao što je odjeća, ili nešto slično, dozvoljeno mu je to učiniti, po ispravnijem mišljenju isl. uleme.

odgovorio: ŠEJH IBN DŽIBRIN

DAVANJE ZEKATA NA POVRĆE

PITANJE: Da li je obaveza davati zekat na povrće kao što je pradajz, krompir, luk i sl?

ODGOVOR: Obaveza je davati zekat na zrnevlje i na sve plodove voćki koje se vagaju i skladište. Što se tiče povrća na njega se ne daje zekat a dokaz za to su riječi Poslanika savs. u hadisu kojeg bilježi Darekutni od Alije r.a.: “Nema zekata na povrće”. Od Aiše r.a. se prenosi slična predaja.

odgovrila: STALNA KOMISIJA ZA ŠERIJATSKA PITANJA (FETVE) 

DAVANJE ZEKATA RODBINI

PITANJE: Kakav je propis za davanje zekata potrebnoj rodbini?

ODGOVOR: Davanje zekata bližnjoj rodbini spada u neku od kategorija zekata, preče je od njegovog davanja drugima, jer se na taj način izvršava dužnost zekata a uz to održavaju rodbinske veze. Ako čovjek ima brata, amidžu, oca ili majku koji su potrebni za zekjatom preče je njima dati nego nekome drugom. Međutim, ako oni uzimaju zekat zato što im je nužno potreba (radi osnovnih potreba) a čovjek bude od onih kojima je obaveza starati se o njima, u tom slučaju nije im dozvoljeno da im se da zekat, jer na taj način on samo podupire već postojeći imetak i štiti se od obaveznog skrbljenja zekatom, (tj. On je obavezan, u slučaju da njegova rodbina nema sredstava za osnovne potrebe, trošiti na njih i skrbiti se o njima zato što mu je potrebna puno veća količina imetka od samog zekata. Ako bi dao zekat sačuvao bi imetak od obaveznog skrbljenja što u ovom slučaju nije dozvoljeno). Pretpostavimo da čovjek ima siromašnog brata. Tada je on obavezan brinuti se o njemu i trošiti na njega onoliko koliko potreba nalaže. Nije mu dozvoljeno da mu da zekat kako bi pokrio njegovo siromaštvo, jer on tim imetkom štiti vlastiti imetak od obaveznog skrbljenja i trošenja na svoga brata. Ako bi njegov brat napravio štetu ili počinio neko zlodjelo i bio obavezan nadoknaditi ih imetkom a nema mogučnosti za to, dozvoljeno mu je za taj dug dati zekat. U ovom slučaju dozvoljeno mu je dati zekat jer ispunjavanje duga nije obaveza za razliku od skrbljenja koje je obavezno.  

Iz ovoga zaključujemo: čovjeku nije dozvoljeno dati zekat za rodbinu za koju se on obavezan skrbiti (starati) ako mu je namjera pokriti njihovu potrebu. Dozvoljeno mu je dati im zekat za nešto što inače nije obavezan. Šta je dokaz da je rodbini dozvoljeno dati zekat ? Dokaz je opšti ajet koji govori o zekatu “Zekat pripada ubogima, siromašima…..” (Et-Tevbe 60.)

S time da smo zabranili davanje zekata rodbini sa namjerom pokrivanja njihovih osnovnih potreba (siromaštva) jer je to svojevrsno skidanje obaveze (vadžiba) pa čovjek putem lukavstva skida obavezu zekata, a lukavstvom se ne može izbjeći vadžib.

odgovorio: ŠEJH IBN USEJMIN

DAVANJE ZEKATA NA IMETAK JETIMA I LUĐAKA

PITANJE: Da li je obavezan zekat na imetak jetima i luđaka?

ODGOVOR: Da, obaveza je davati zekat na imetak jetima (jetim je onaj ko je ostao bez oca prije punoljetnosti, a nakon što postane punoljetan ne smatra se jetimom) i luđaka ako su spomenute osobe muslimani, slobodni i potpuni su vlasnici svog imetka.

Dokaz za to su riječi Poslanika, savs. u hadisu kojeg bilježi Darekutni: “Onaj ko preuzme staranje o siroćetu (jetimu) koje posjeduje imetak, neka trguje sa tim imetkom (neka ga umnožava), u suprotnom zekat neće ostaviti ništa”.

(Bilježi imam Malik u “Meweta” od Abdurahhmana ibn Kasima a ovaj do svoga oca da je rekao: “Aiša r.a. se starala o meni i mom bratu kao siroćadima i na naš imetak je izdvajala zekat.” Prenosi Ibnul – Munzir da su Alija, ibn Omer, Džabir, Aiša i Hasan ibn Ali bli r.a. bili stava da je obavezno davati zekat na imetak ovih dviju osoba.

odgovorila: STALNA KOMISIJA ZA ŠERIJATSKA PITANJA (FETVE) 

__________________________________________________________

ZEKAT NA NOVČANICE
PITANJE: Na koji način se izdvaja zekat na zlato i srebro, a analogno tome na današnje novčanice?
ODGOVOR: Na zlato i srebro se daje 2,5% (ili 1 od 40) na način na koji se to radi jeste da količinu zlata i srebra koju posjedujemo podijelimo sa 40 i što dobijemo to je zekat. Nisab zlata tj.količina nakon koje smo dužni dati zekat iznosi 85 grama dok nisab srebra iznosi 595 grama. Analogno zlatu i srebru zekat se daje i na današnje novčanice koje su platno sredstvo umjesto zlata i srebra. Ako vrijednost novca, kojeg čovjek posjeduje, dostigne vrijdnost nisaba (85 gr.) ili srebra (595 gr.), obaveza je davati zekat na njega., (drugim riječima rečeno pitat će koliko vrijedi 85 gr. Ili 595 gr. srebra i vrijednost koju dobije u markama smatraće se nisabom za tu novčanicu.)
odgovorio: ŠEJH IBN USEJMIN

ZEKAT NA NAKIT
PITANJE: Da li je ž‍ena obavezna davati zekjat na zlato kojeg koristi za ukras (nakit) i ne trguje s njime?
ODGOVOR: Postoje razilaž‍enja među islamskim učenjacima kada je pitanju davanje zekjata na ‍ženski nakit koji je dostigao vrijednost nisaba i ne koristi se u trgovini. Ispravnije mišljenje je da je ‍žena obavezna davati zekjat na nakit nakon što on dostigne vrijednost nisaba (U pitanju prije ovoga pojasnili smo vrijednost nisaba na zlato i srebro.)
Dokazi za to su sljedeći:
-Uopštene riječi Poslanika, savs: “Onaj ko bude posjedovao zlato ili srebro, i ne bude davao zekjat na njih, njegov bok, čelo i leđa bit će ž‍igosani vatrenim pločama”
 
1 -Hadis Abdullaha ibn Omera ibn Asa u kome se navodi da je ž‍ena ušla kod Allahovog Poslanika, savs, zajedno sa svojom kćerkom. Na ruci njene kćeri bile su dvije zlatne narukvice. “Daješ li zekjat na te narukvice?”–upita Poslanik savs. “Ne” odgovori ž‍ena. “Dali bi bila sretna da te Allah zbog toga zaodjene vatrenim narukvicama na Sudnjem danu?”-upita ponovo Poslanik savs. U tom trenutku ž‍ena baci narukvice i reče: “Odsada pripadaju Allahu i Njegovom Poslaniku”
 
2-Prenosi se da je Ummu Seleme oblačila narukvice od zlata i da je upitala Poslanika: “Da li se ovo mo‍že smatrati blagom?”. “Ako je dostiglo vrijednost nisaba, i izdvoji se zekjat na njega, ne smatra se blagom”- odgovori joj Poslanik savs.
odgovorila: STALNA KOMISIJA ZA ŠERIJATSKA PITANJA (FETVE)

ZEKAT NA PLATU
PITANJE: Kako se daje zekjat na platu ?
ODGOVOR: Onaj ko stekne određenu količinu novca u vrijednosti nisaba (i više), zatim nakon toga stekne drugu količinu koja nije produkt prve, kao što su npr. mjesečne plate, nasljedstvo, poklon, najamnina, i sl. tome, dozvoljeno im je da daju zekjat na jedan od dva načina:
a) Ako je principijelan i ne želi dati, onima kojima pripada zekjat, osim onoliko koliko je obavezan, napravit će proračun (tabelu) zarade u kojoj će za svaku platu posebno bilježiti iste godine, tako što će početi sa danom prelaska tog novca u njegovo vlasništvo. Nakon što prođe godina nekoj od plata i bude dostizala vrijednost nisaba.
b) Ako hoće da slijedi lakši i milostiviji i pretpostavi vlastitu korist, korist siromaha i drugih kategorija, dat će zekjat na sav novac kojeg je stekao, nakon što prođe godina dana od prve plate. Na ovaj način će postici veču nagradu kod Allaha i više ukazati brigu prema pravima siromaha, ubogih i drugih kategorija.
odgovorila: STALNA KOMISIJA ZA ŠERIJATSKA PITANJA (FETVE)

ZEKAT NA IZNAJMLJENI OBJEKAT
PITANJE: Čovjek koji iznajmljuje zgradu (kuću), da li će davati zekjat na njenu vrijednost ili na novac kojeg zaradi od iznajmljivanja?
ODGOVOR: Zekjat se daje na steknutu najamninu (zakupninu) nakon što prođe godina dana od njenog posjedovanja. Ako čovjek potroši tu najamninu prije isteka godine spada sa njega obaveza zekjata. Što se tiče vrijednosti zgrade na nju se ne daje zekjat, jer nije ponuđena na prodaju. Inače kada su u pitanju stvari koje se upotrebljavaju ili iznajmljuju, zekjat se daje na novac zarađen preko njih, a ne na njihovu vrijednost.
odgovorio: ŠEJH IBN DŽIBRIN

ZEKAT NA TRGOVAČKU ROBU
PITANJE: Kako se daje zekjat na trgovačku robu, kao što su platna, obuća, mirisi, i sl.?
ODGOVOR: Svako ko posjeduje trgovačku robu, bez obzira da li se radilo o platnima ili nečemu drugom, obavezan je dati zekjat nakon što pregodini, s tim da je obavezan dati zekjat i na novac kojeg posjeduje. Bilježi Ebu Davud od Semureta ibn Džunduba da je rekao: “Poslanik nam je naredio da dajemo zekjat na trgovačku robu.” Postoje drugi dokazi koje su spomenuli učenjaci u poglavlju “zekjat na trgovačku robu”
odgovorio: ŠEJH IBN BAZ

ZEKAT NA POZAJMLJENI NOVAC
PITANJE: Ako čovjek pozajmi drugom čovjeku novac u vrijednosti nisaba, da li je obavezan davati zekjat na taj novac?
ODGOVOR: Ako su osobe kojima čovjek pozajmljuje novac bogate, i u mogučnosti da, kada god se od njih zatraži dug, vrate taj dug, onda je obavezan davati zekjat na njega na kraju svake godine. Taj novac se smatra njegovim vlasništvom, a oni koji su ga pozajmili dođu kao privremeni povjerenici nad tim imetkom. U slučaju da njegov novac pozajmi siromah koji ga ne može vratiti (onda kada on to bude htio) ili osoba koja nije siromašna, ali je nemarna u vračanju duga, po ispravnijem mišljenju isl. učenjaka, nije obavezan davati zekjat na taj dug. Nakon što uzme svoj novac od simomaha ili onog koji namjerno odugovlači s dugom, i prođe godina dana od tog trenutka, obavezan je dati zekjat na njega.
odgovrio: ŠEJH IBN BAZ

ZEKAT NA TROŠKOVE ŽENIDBE
PITANJE: Da li je dozvoljeno dati zekjat mladiću koji se namjerava ženiti a ne može sam iznijeti troškove ženidbe, znajući da se taj mladić pridržava vjere?
ODGOVOR: Dozvoljeno mu je dati zekjat, s namjerom da mu se pomogne u iznošenju troškova ženidbe ako on to nije u stanju.
odgovorio: ŠEJH IBN BAZ

DAVANJE ZEKATA U ODJEĆI I HRANI
PITANJE: Da li je dozvoljeno dati zekjat u hrani, odjeći i drugim stvarima?
 
ODGOVOR : Lijepo je da se zekjat na određeni imetak daje u toj vrsti imetka. Iz ovog pravila se izdvaja trgovačka roba, čija se vrijednost procjenjuje i daje zekjat na tu vrijednost u novcu. Ako čovjek koji je obavezan dati zekjat bude vidio za shodno da kupi neku stvar koja je nužno potrebna siromahu, kao što je odjeća, ili nešto slično, dozvoljeno mu je to učiniti, po ispravnijem mišljenju isl. uleme.
odgovorio: ŠEJH IBN DŽIBRIN

DAVANJE ZEKATA NA POVRĆE
PITANJE: Da li je obaveza davati zekat na povrće kao što je pradajz, krompir, luk i sl?
ODGOVOR: Obaveza je davati zekat na zrnevlje i na sve plodove voćki koje se vagaju i skladište. Što se tiče povrća na njega se ne daje zekat a dokaz za to su riječi Poslanika savs. u hadisu kojeg bilježi Darekutni od Alije r.a.: “Nema zekata na povrće”. Od Aiše r.a. se prenosi slična predaja.
odgovrila: STALNA KOMISIJA ZA ŠERIJATSKA PITANJA (FETVE) 
 
DAVANJE ZEKATA RODBINI
PITANJE: Kakav je propis za davanje zekata potrebnoj rodbini?
ODGOVOR: Davanje zekata bližnjoj rodbini spada u neku od kategorija zekata, preče je od njegovog davanja drugima, jer se na taj način izvršava dužnost zekata a uz to održavaju rodbinske veze. Ako čovjek ima brata, amidžu, oca ili majku koji su potrebni za zekjatom preče je njima dati nego nekome drugom. Međutim, ako oni uzimaju zekat zato što im je nužno potreba (radi osnovnih potreba) a čovjek bude od onih kojima je obaveza starati se o njima, u tom slučaju nije im dozvoljeno da im se da zekat, jer na taj način on samo podupire već postojeći imetak i štiti se od obaveznog skrbljenja zekatom, (tj. On je obavezan, u slučaju da njegova rodbina nema sredstava za osnovne potrebe, trošiti na njih i skrbiti se o njima zato što mu je potrebna puno veća količina imetka od samog zekata. Ako bi dao zekat sačuvao bi imetak od obaveznog skrbljenja što u ovom slučaju nije dozvoljeno). Pretpostavimo da čovjek ima siromašnog brata. Tada je on obavezan brinuti se o njemu i trošiti na njega onoliko koliko potreba nalaže. Nije mu dozvoljeno da mu da zekat kako bi pokrio njegovo siromaštvo, jer on tim imetkom štiti vlastiti imetak od obaveznog skrbljenja i trošenja na svoga brata. Ako bi njegov brat napravio štetu ili počinio neko zlodjelo i bio obavezan nadoknaditi ih imetkom a nema mogučnosti za to, dozvoljeno mu je za taj dug dati zekat. U ovom slučaju dozvoljeno mu je dati zekat jer ispunjavanje duga nije obaveza za razliku od skrbljenja koje je obavezno.  
 
Iz ovoga zaključujemo: čovjeku nije dozvoljeno dati zekat za rodbinu za koju se on obavezan skrbiti (starati) ako mu je namjera pokriti njihovu potrebu. Dozvoljeno mu je dati im zekat za nešto što inače nije obavezan. Šta je dokaz da je rodbini dozvoljeno dati zekat ? Dokaz je opšti ajet koji govori o zekatu “Zekat pripada ubogima, siromašima…..” (Et-Tevbe 60.)
S time da smo zabranili davanje zekata rodbini sa namjerom pokrivanja njihovih osnovnih potreba (siromaštva) jer je to svojevrsno skidanje obaveze (vadžiba) pa čovjek putem lukavstva skida obavezu zekata, a lukavstvom se ne može izbjeći vadžib.
odgovorio: ŠEJH IBN USEJMIN

DAVANJE ZEKATA NA IMETAK JETIMA I LUĐAKA
PITANJE: Da li je obavezan zekat na imetak jetima i luđaka?
ODGOVOR: Da, obaveza je davati zekat na imetak jetima (jetim je onaj ko je ostao bez oca prije punoljetnosti, a nakon što postane punoljetan ne smatra se jetimom) i luđaka ako su spomenute osobe muslimani, slobodni i potpuni su vlasnici svog imetka.
Dokaz za to su riječi Poslanika, savs. u hadisu kojeg bilježi Darekutni: “Onaj ko preuzme staranje o siroćetu (jetimu) koje posjeduje imetak, neka trguje sa tim imetkom (neka ga umnožava), u suprotnom zekat neće ostaviti ništa”.
(Bilježi imam Malik u “Meweta” od Abdurahhmana ibn Kasima a ovaj do svoga oca da je rekao: “Aiša r.a. se starala o meni i mom bratu kao siroćadima i na naš imetak je izdvajala zekat.” Prenosi Ibnul – Munzir da su Alija, ibn Omer, Džabir, Aiša i Hasan ibn Ali bli r.a. bili stava da je obavezno davati zekat na imetak ovih dviju osoba.
odgovorila: STALNA KOMISIJA ZA ŠERIJATSKA PITANJA (FETVE) 
__________________________________________________________