Arhive za ‘samilost’ kategoriju

Bez sumnje, promjena ćudi, prirodne svakom biću, jedna je od najtežih promjena prirodi koju svaka individua nosi u sebi. Međutim, nije nemoguća niti se ta teškoća promjene smije uzimati izgovorom. Naprotiv, mnogobrojni su činioci i raznovrsna sredstva putem kojih čovjek može steći lijep ahlak. 
– Ispravnost vjerovanja (čista Akida) 
Vjerovanje igra veliku ulogu i ima ogroman značaj jer ponašanje u većini slučajeva je plod onoga što čovjek nauči od ideja, dogmi te religijskih stavova, te je stoga zastranjivanje u ćudi (ponašanju) posljedica pogrešnog vjerovanja (akide). Akida (ubjeđenje) je vjera, i vjernik najpotpunijeg imana je onaj koji je najljepše ćudi. Ako vjersko ubjeđenje (akida) bude ispravno nužno će i ahlak biti lijep. Tako ispravna akida čini onoga koji se odlikuje njome sklonim plemenitim svojstvima poput iskrenosti, plemenitosti, blagosti, hrabrosti i sl., kao što ga odvraća i zauzdava od loših svojstava poput laži, škrtosti, lakomislenosti, neznanja i dr.
 
– Dova
 
Dova su velika vrata koja ako se robu otvore, hajrati slijede jedan za drugim i gdje biva obasut berićetom. Pa ko žudi okititi se lijepim ahlakom a lišiti lošeg neka utočište kod svog Gospodara potraži. Neka njemu ruke ponizne podigne da mu On plemeniti ahlak podari a očisti od svega lošeg, s toga je Vjerovjesnik alejhisselam bio vrlo ponizan svome Gospodaru i molio Ga da ga oplemeni lijepim ahlakom. Govorio bi u svojoj dovi na početku namaza: 
“ Gospodaru moj, uputi me najboljim vrlinama kojima samo Ti uputiti možeš, a ukloni lošu narav od mene, a ukloniti ih samo Ti možeš “.
Također, u dovi bi molio: 
“ Gospodaru moj sačuvaj me opakih osobina, strasti dijela i bolesti ”
kao što bi dovio:
 
“ Gospodaru moj, utječem ti se od nemoći (slabosti) i od lijenosti i kukavičluka i duboke starosti i od škrtosti. Utječem ti se od patnje u kaburu i od iskušenja života i smrti. ”
 
– Samosavlađivanje
 
Samosavlađivanje je od velikog značaja na polju sticanja lijepog ahlaka, iz razloga što je lijep ahlak dio upute, koju osoba stiče samosavlađivanjem. Kaže se u prijevodu značenja ajeta:
” One koji se budu zbog nas borili mi ćemo sigurno putevima koji nama vode uputiti, a Allah je zaista na strani onih koji dobra djela čine.” 
Ko se bude borio sa sobom kako bi se oktio vrlinama i bude se borio da bi se očistio od poroka i mahana stekao je veliko dobro a potisnuo prijeteće zlo. Ahlak je ili prirodni, urođen ili stečen koji dolazi praktikovanjem i iskustvom. Mudžaheda- samosavladavanje ne znači da se čovjek pokuša savladati jedanput, dvaput ili nešto više od toga ? Ne, ona znači da se bori protiv sebe do smrti, iz razloga što je mudžaheda ibadet. Allah dž.š. kaže: 
” I sve dok si živ, Gospodaru svome se klanjaj.”
 
– Obračun sa samim sobom
 
Biva osudom svoje savijesti kada otpočne iskazivati pokuđen ahlak i loše ponašanje, te spriječavanjem iste da se vrati drugi put na taj ahlak; nagrađivanjem kada postupi lijepo i kažnjavanjem kada pogriješi. Pa kada postupi lijepo razonodi je i pusti da se odmori. Neko vrijeme je ostavi na njenoj ćudi u granicama dozvoljenog. Ako pogriješi i postupi loše s odlučnošću i riješenošću se odnosi spram nje i uskrati joj neke prohtijeve, imajući u vidu da je pretjerivanje u sputavanju duše negativan činilac koji vodi u stanje potištenosti i povlačenja u sebe.  Rekao je Ibnul-Mukfi: Ako to postigneš dolaziće ti hajr i tražiti te kao što nabujala voda traži sebi korito.’ 
– Razmišljanje o tragovima koje ostavlja lijep ahlak 
Zaista, poznavanje plodova dijela, i prisutna svijest o tome što će ona na kraju donijeti, jedan je od najvećih motiva činjenja tih dijela i hrljenja ka njima. Kada duši breme postane teško sjeti se onoga što će lijep ahlak donijeti i sočnih plodova koje ćeš saburom (strpljenjem) ubrati. Tada će se duša razniježiti, pokorit i biće zadovoljnija. Kada osoba žudi za lijepim ahlakom, i shvati da je to najljepši nakit kojim se duše kite, najljepši zgoditak koji dobijaju sretni, lahko joj biva steći lijep ahlak i okititi se njime. 
– Razmišljanje o posljedicama lošeg ahlaka. 
Pomno promatranje neprolazne tuge, stalno prisutne brige, jada i kajanja koje nevaljali ahlak sa sobom nosi, kao i antipatije koju drugi iskazuju prema tebi, tjera osobu na sustezanje od lošeg ponašanja i poticanja na lijepo. 
Preuzeto iz knjige: “Pravim putem do lijepog ahlaka” od Muhammeda bin Ibrahim El-Hameda Ez-Zulefija. Islamski Univerzitet, Medina Pripremila Ummu Imad – Islamski časopis El-Asr br.4
Bez sumnje, promjena ćudi, prirodne svakom biću, jedna je od najtežih promjena prirodi koju svaka individua nosi u sebi. Međutim, nije nemoguća niti se ta teškoća promjene smije uzimati izgovorom. Naprotiv, mnogobrojni su činioci i raznovrsna sredstva putem kojih čovjek može steći lijep ahlak. 
– Ispravnost vjerovanja (čista Akida) 
Vjerovanje igra veliku ulogu i ima ogroman značaj jer ponašanje u većini slučajeva je plod onoga što čovjek nauči od ideja, dogmi te religijskih stavova, te je stoga zastranjivanje u ćudi (ponašanju) posljedica pogrešnog vjerovanja (akide). Akida (ubjeđenje) je vjera, i vjernik najpotpunijeg imana je onaj koji je najljepše ćudi. Ako vjersko ubjeđenje (akida) bude ispravno nužno će i ahlak biti lijep. Tako ispravna akida čini onoga koji se odlikuje njome sklonim plemenitim svojstvima poput iskrenosti, plemenitosti, blagosti, hrabrosti i sl., kao što ga odvraća i zauzdava od loših svojstava poput laži, škrtosti, lakomislenosti, neznanja i dr.
 
– Dova
 
Dova su velika vrata koja ako se robu otvore, hajrati slijede jedan za drugim i gdje biva obasut berićetom. Pa ko žudi okititi se lijepim ahlakom a lišiti lošeg neka utočište kod svog Gospodara potraži. Neka njemu ruke ponizne podigne da mu On plemeniti ahlak podari a očisti od svega lošeg, s toga je Vjerovjesnik alejhisselam bio vrlo ponizan svome Gospodaru i molio Ga da ga oplemeni lijepim ahlakom. Govorio bi u svojoj dovi na početku namaza: 
“ Gospodaru moj, uputi me najboljim vrlinama kojima samo Ti uputiti možeš, a ukloni lošu narav od mene, a ukloniti ih samo Ti možeš “.
Također, u dovi bi molio: 
“ Gospodaru moj sačuvaj me opakih osobina, strasti dijela i bolesti ”
kao što bi dovio:
 
“ Gospodaru moj, utječem ti se od nemoći (slabosti) i od lijenosti i kukavičluka i duboke starosti i od škrtosti. Utječem ti se od patnje u kaburu i od iskušenja života i smrti. ”
 
– Samosavlađivanje
 
Samosavlađivanje je od velikog značaja na polju sticanja lijepog ahlaka, iz razloga što je lijep ahlak dio upute, koju osoba stiče samosavlađivanjem. Kaže se u prijevodu značenja ajeta:
” One koji se budu zbog nas borili mi ćemo sigurno putevima koji nama vode uputiti, a Allah je zaista na strani onih koji dobra djela čine.” 
Ko se bude borio sa sobom kako bi se oktio vrlinama i bude se borio da bi se očistio od poroka i mahana stekao je veliko dobro a potisnuo prijeteće zlo. Ahlak je ili prirodni, urođen ili stečen koji dolazi praktikovanjem i iskustvom. Mudžaheda- samosavladavanje ne znači da se čovjek pokuša savladati jedanput, dvaput ili nešto više od toga ? Ne, ona znači da se bori protiv sebe do smrti, iz razloga što je mudžaheda ibadet. Allah dž.š. kaže: 
” I sve dok si živ, Gospodaru svome se klanjaj.”
 
– Obračun sa samim sobom
 
Biva osudom svoje savijesti kada otpočne iskazivati pokuđen ahlak i loše ponašanje, te spriječavanjem iste da se vrati drugi put na taj ahlak; nagrađivanjem kada postupi lijepo i kažnjavanjem kada pogriješi. Pa kada postupi lijepo razonodi je i pusti da se odmori. Neko vrijeme je ostavi na njenoj ćudi u granicama dozvoljenog. Ako pogriješi i postupi loše s odlučnošću i riješenošću se odnosi spram nje i uskrati joj neke prohtijeve, imajući u vidu da je pretjerivanje u sputavanju duše negativan činilac koji vodi u stanje potištenosti i povlačenja u sebe.  Rekao je Ibnul-Mukfi: Ako to postigneš dolaziće ti hajr i tražiti te kao što nabujala voda traži sebi korito.’ 
– Razmišljanje o tragovima koje ostavlja lijep ahlak 
Zaista, poznavanje plodova dijela, i prisutna svijest o tome što će ona na kraju donijeti, jedan je od najvećih motiva činjenja tih dijela i hrljenja ka njima. Kada duši breme postane teško sjeti se onoga što će lijep ahlak donijeti i sočnih plodova koje ćeš saburom (strpljenjem) ubrati. Tada će se duša razniježiti, pokorit i biće zadovoljnija. Kada osoba žudi za lijepim ahlakom, i shvati da je to najljepši nakit kojim se duše kite, najljepši zgoditak koji dobijaju sretni, lahko joj biva steći lijep ahlak i okititi se njime. 
– Razmišljanje o posljedicama lošeg ahlaka. 
Pomno promatranje neprolazne tuge, stalno prisutne brige, jada i kajanja koje nevaljali ahlak sa sobom nosi, kao i antipatije koju drugi iskazuju prema tebi, tjera osobu na sustezanje od lošeg ponašanja i poticanja na lijepo. 
Preuzeto iz knjige: “Pravim putem do lijepog ahlaka” od Muhammeda bin Ibrahim El-Hameda Ez-Zulefija. Islamski Univerzitet, Medina Pripremila Ummu Imad – Islamski časopis El-Asr br.4
” Doista onima koji govore: ‘Gospodar naš je Allah’, pa poslije budu ustrajni, silaze meleki: ‘Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu, koji vam je obećan.’ Mi smo zaštitnici vaši u životu na ovom svijetu, a i na onom; u njemu ćete imati sve ono što duše vaše zažele, i što god zatražite – imat ćete”, bit ćete počašćeni od Onoga Koji prašta i Koji je Milostiv. ” 
(Kur'an – فصلت Fussilat 30-32) 
Komentar ajeta – tefsir Ibn Kesir: 
– Riječi Uzvišenog: “Onima koji govore: ‘Gospodar naš je Allah’, pa poslije budu ustrajni”, pri svjedočenju da nema boga osim Allaha… od Ibn-Abbasa, r.a., prenosi se:… ” Koji govore: ‘Gospodar naš je Allah’, pa poslije budu ustrajni u izvršavanju njegovih (dužnosti) farzova.” 
I riječi Uzvišenog: “Silaze meleki.” Mudžahid i drugi smatraju da to znači: prilikom smrti, i da će govoriti: “Ne bojte se.” Mudžahid, Ikrime i Zejd ibn Eslem kažu: “Ne bojte se onoga što vas čeka vezano za budući svijet, “I ne žalostite se”, za onim što ste ostavili iza sebe na dunjaluku. “I radujte se Džennetu koji vam je obećan”, pa će ih obradovati da je otišlo zlo, a da su zaradili dobro. Ovo potvrđuje ono što stoji u hadisu El-Berraa, r.a., koji kaže: 
“Zaista meleki kažu vjerničkoj duši: ‘Izlazi, o dobra dušo, u dobrom tijelu. Ti si bila život u njemu.'” A Zejd ibn Eslem kaže: “Izlazi i idi u udobnost i opskrbu, i Gospodaru, Koji nije srdit.” Obradovat će ga pri samrti, u kaburu i kod njegova ponovnog proživljenja. Bilježi ga Ibn Ebi-Hatim. 
Ovaj stav objedinjuje sva mišljenja, a on je vrlo dobar, i on je stvarnost. 
I riječi Blagoslovljenog i Uzvišenog: “Mi smo zaštitnici vaši u životu na ovom svijetu, a i na onom”; reći će meleki vjernicima koji budu na samrti: “Bili samo vaši zaštitnici, bili smo bliski vama na dunjaluku, mi vas vodimo pravim putem i usmjeravamo i čuvamo vas Allahovom voljom. I također ćemo biti sa vama na budućem svijetu i družit ćemo se sa vama, tako da vam neće biti dosadno u kaburu; i kod puhanja u rog, i zaštititi ćemo vas na dan proživljenja i povratka, i s vama ćemo prijeći siratul-mustekim, i pratit ćemo vas do dženetskih blagodati. 
“U njemu ćete imati sve ono što duše vaše zažele”, tj. u Džennetu, od svega što izaberete, ono što zažele vaše duše, i što oči čini radosnim, “I što god zatražite – imat ćete”, tj. šta god zatražite naći ćete. Bit će vam prineseno pred vas ono što ste odabrali. 
“Bit ćete počašćeni od Onoga Koji prašta i Koji je Milostiv”, tj. gošćenje i čašćenje i blagodat Onog koji prašta vaše grijehe, Koji je samilostan, blag, milostiv, s obzirom da je oprostio i sakrio (grijehe), i dobrostiv je. Prenosi Imam Ahmed od Enesa, r.a., koji kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
” Ko poželi susret sa Allahom, Allah, dž.š., poželi susret s njim, a ko prezire susret s Allahom, Allah prezire susret s njim.” Upitali smo, o Allahov Poslaniče: “Svako od nas prezire smrt”, a s.a.v.s. reče: “Nije to prezir smrti, nego kad vjerniku prikuči se smrt, dođe mu onaj ko ga obraduje od Allaha, dž.š., onim što ga čeka i njemu nije ništa draže od susreta sa Allahom, pa i Allah poželi susret sa njim.” Kaže Poslanik: “Doista, grješniku – ili nevjerniku – kad bude na samrti, dođe vjesnik sa onim što ga čeka od zla ili sa zlom s kojim će se suočiti. I on će prezirati susret sa Allahom i Allah će prezirati susret s njim.” 
…Ovo je vjerodostojan (sahih) hadis, on se navodi u autentičnim zbirkama u drugoj verziji.
” Doista onima koji govore: ‘Gospodar naš je Allah’, pa poslije budu ustrajni, silaze meleki: ‘Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu, koji vam je obećan.’ Mi smo zaštitnici vaši u životu na ovom svijetu, a i na onom; u njemu ćete imati sve ono što duše vaše zažele, i što god zatražite – imat ćete”, bit ćete počašćeni od Onoga Koji prašta i Koji je Milostiv. ” 
(Kur'an – فصلت Fussilat 30-32) 
Komentar ajeta – tefsir Ibn Kesir: 
– Riječi Uzvišenog: “Onima koji govore: ‘Gospodar naš je Allah’, pa poslije budu ustrajni”, pri svjedočenju da nema boga osim Allaha… od Ibn-Abbasa, r.a., prenosi se:… ” Koji govore: ‘Gospodar naš je Allah’, pa poslije budu ustrajni u izvršavanju njegovih (dužnosti) farzova.” 
I riječi Uzvišenog: “Silaze meleki.” Mudžahid i drugi smatraju da to znači: prilikom smrti, i da će govoriti: “Ne bojte se.” Mudžahid, Ikrime i Zejd ibn Eslem kažu: “Ne bojte se onoga što vas čeka vezano za budući svijet, “I ne žalostite se”, za onim što ste ostavili iza sebe na dunjaluku. “I radujte se Džennetu koji vam je obećan”, pa će ih obradovati da je otišlo zlo, a da su zaradili dobro. Ovo potvrđuje ono što stoji u hadisu El-Berraa, r.a., koji kaže: 
“Zaista meleki kažu vjerničkoj duši: ‘Izlazi, o dobra dušo, u dobrom tijelu. Ti si bila život u njemu.'” A Zejd ibn Eslem kaže: “Izlazi i idi u udobnost i opskrbu, i Gospodaru, Koji nije srdit.” Obradovat će ga pri samrti, u kaburu i kod njegova ponovnog proživljenja. Bilježi ga Ibn Ebi-Hatim. 
Ovaj stav objedinjuje sva mišljenja, a on je vrlo dobar, i on je stvarnost. 
I riječi Blagoslovljenog i Uzvišenog: “Mi smo zaštitnici vaši u životu na ovom svijetu, a i na onom”; reći će meleki vjernicima koji budu na samrti: “Bili samo vaši zaštitnici, bili smo bliski vama na dunjaluku, mi vas vodimo pravim putem i usmjeravamo i čuvamo vas Allahovom voljom. I također ćemo biti sa vama na budućem svijetu i družit ćemo se sa vama, tako da vam neće biti dosadno u kaburu; i kod puhanja u rog, i zaštititi ćemo vas na dan proživljenja i povratka, i s vama ćemo prijeći siratul-mustekim, i pratit ćemo vas do dženetskih blagodati. 
“U njemu ćete imati sve ono što duše vaše zažele”, tj. u Džennetu, od svega što izaberete, ono što zažele vaše duše, i što oči čini radosnim, “I što god zatražite – imat ćete”, tj. šta god zatražite naći ćete. Bit će vam prineseno pred vas ono što ste odabrali. 
“Bit ćete počašćeni od Onoga Koji prašta i Koji je Milostiv”, tj. gošćenje i čašćenje i blagodat Onog koji prašta vaše grijehe, Koji je samilostan, blag, milostiv, s obzirom da je oprostio i sakrio (grijehe), i dobrostiv je. Prenosi Imam Ahmed od Enesa, r.a., koji kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
” Ko poželi susret sa Allahom, Allah, dž.š., poželi susret s njim, a ko prezire susret s Allahom, Allah prezire susret s njim.” Upitali smo, o Allahov Poslaniče: “Svako od nas prezire smrt”, a s.a.v.s. reče: “Nije to prezir smrti, nego kad vjerniku prikuči se smrt, dođe mu onaj ko ga obraduje od Allaha, dž.š., onim što ga čeka i njemu nije ništa draže od susreta sa Allahom, pa i Allah poželi susret sa njim.” Kaže Poslanik: “Doista, grješniku – ili nevjerniku – kad bude na samrti, dođe vjesnik sa onim što ga čeka od zla ili sa zlom s kojim će se suočiti. I on će prezirati susret sa Allahom i Allah će prezirati susret s njim.” 
…Ovo je vjerodostojan (sahih) hadis, on se navodi u autentičnim zbirkama u drugoj verziji.

Jedan od najzastupljenijih vidova ezijjeta jeste vrijeđanje porijekla ljudi i njihovo sramoćenje na sijelima kao vid naslađivanja i zabave. Također, ezijjetom se smatra i zadiranje u privatnost bližnjih i komšija te istraživanje njihovih nedostataka i mahana. Shodno tome, svako kritiziranje i raspravljanje o privatnom i javnom životu bližnjih i komšija, bez prethodnog savjetovanja sa njima ili bez njihove dozvole i znanja o tome, i to u vrijeme kada onaj koji o tome govori ne dozvoljava nikome da se miješa u njegove stvari – predstavlja jedan od vidova uznemiravanja. 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:

“ O vi koji ste muslimani samo na jeziku, a do čijih srca još nije dopro iman, ne uznemiravajte muslimane, ne sramotite ih i ne istražujte njihove mahane. Jer, ko bude istraživao mahane svoga brata muslimana, Allah će istraživati njegove mahane, a čije mahane Allah bude istraživao, osramotit će ga čak i usred njegove kuće. ”

U islamu postoje mnogi vidovi ibadeta čijim se prakticiranjem muslimani približavaju Allahu Uzvišenom. Iako mnogi misle da je hajr (dobro) ograničen na obavljanje obreda i udjeljivanje, ipak postoje i drugi vidovi ibadeta, o kojima neki dobri ljudi ne razmišljaju. Jedan od tih vidova ibadeta svakako je neuznemiravanje muslimana. Neuznemiravanje muslimana je uzvišen ibadet i na njegovu dobrotu i visok stepen ukazali su Kur’an i sunnet. Kaže Uzvišeni:

“ I reci Mojim robovima neka samo dobro govore. Jer šejtan zaista može među njih mržnju da ubaci. Šejtan je čovjeku, zaista, otvoreni neprijatelj.” (Prijevod značenja El-Isra, 53.)
Prenosi se od Ebu Muse el-Eš'arija, radijallahu anhu, da je rekao:

“ Upitali smo: ‘O Allahov Poslaniče, koji je musliman najbolji?’, a on reče: “Onaj od čijeg su jezika i ruku mirni drugi muslimani.” (Muttefkun alejhi)

Također, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:

“ Neka se dvojica ne sašaptavaju u prisustvu trećeg. Jer to doista uznemirava vjernika, a Allah, azze ve dželle, mrzi uznemiravanje vjernika.” (Tirmizi, hadis je sahih, vidjeti: Sahihu Tirmizi od Albanija)
Zakonodavac je zabranio uznemiravanje muslimana ne samo zbog njegove svetosti nego i zato što to dovodi do neprijateljstva i mržnje među članovima društva, do širenja nereda, narušavanja javne sigurnosti, kidanja rodbinskih veza i kidanja veza ljubavi među supružnicima. Isto kao što Uzvišeni nagrađuje muslimana za pokoravanje i činjenje dobra, isto tako ga nagrađuje za ostavljanje uznemiravanja (ezijjeta) i za otklanjanje zla od muslimana. Takvo postupanje predstavlja dobročinstvo i sadaku.

Rekao je Ebu Zerr, radijallahu anhu: “Rekao sam: ‘O Allahov Poslaniče, a šta ako oslabim u nekim djelima?’ ‘Suzdrži se od činjenja zla ljudima, jer to je zaista tvoja sadaka za sebe samog !’, reče on.” (Muttefekun alejhi)
Allaha, azze ve dželle, obožavamo činjenjem djela pokornosti, a isto tako obožavamo Ga čuvanjem svetosti muslimana i ostavljanjem nasrtanja na tu svetost na bilo koji način. 
Nažalost, postoje ljudi, da ih Allah uputi, koji ne osjećaju i koji potcjenjuju veličinu ovog islamskog principa, tako da drže do namaza i posta i ostalih ibadeta, ali istovremeno napadaju na svog brata muslimana i uznemiravaju muslimane.

Stoga vjernik mora biti bogobojazan i strogo voditi računa o tome da Allaha ne susretne a uznemiravao je muslimana i tako sebe doveo u opasnost i uništio svoja dobra djela. Otuda je Allahov Poslanik rekao:

“Da li znate ko je muflis (bankrot, koji je ostao bez ičega)?” Rekoše: “Kod nas se muflisom smatra onaj koji nema ni novaca ni robe.” Na to Poslanik reče: “Zaista je muflis onaj koji na Sudnji danu dođe sa namazom i postom i zekatom, a opsovao je ovoga, potvorio onoga, u imetku zakinuo ovog, prolio krv onoga i udario ovoga. Pa će se svakom od njih dati dio njegovih dobrih djela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego što se svima oduži, onda će se uzeti od njihovih loših djela i prebaciti na njega, pa će se onda, zajedno s njima, strovaliti u Vatru.” (Muslim)
(Izvor: Islamski časopis El-Bejan)

Piše: Halid ibn Suūd el-Bulejhid (član Saudijske naučne organizacije za sunnet)
Jedan od najzastupljenijih vidova ezijjeta jeste vrijeđanje porijekla ljudi i njihovo sramoćenje na sijelima kao vid naslađivanja i zabave. Također, ezijjetom se smatra i zadiranje u privatnost bližnjih i komšija te istraživanje njihovih nedostataka i mahana. Shodno tome, svako kritiziranje i raspravljanje o privatnom i javnom životu bližnjih i komšija, bez prethodnog savjetovanja sa njima ili bez njihove dozvole i znanja o tome, i to u vrijeme kada onaj koji o tome govori ne dozvoljava nikome da se miješa u njegove stvari – predstavlja jedan od vidova uznemiravanja. 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:

“ O vi koji ste muslimani samo na jeziku, a do čijih srca još nije dopro iman, ne uznemiravajte muslimane, ne sramotite ih i ne istražujte njihove mahane. Jer, ko bude istraživao mahane svoga brata muslimana, Allah će istraživati njegove mahane, a čije mahane Allah bude istraživao, osramotit će ga čak i usred njegove kuće. ”

U islamu postoje mnogi vidovi ibadeta čijim se prakticiranjem muslimani približavaju Allahu Uzvišenom. Iako mnogi misle da je hajr (dobro) ograničen na obavljanje obreda i udjeljivanje, ipak postoje i drugi vidovi ibadeta, o kojima neki dobri ljudi ne razmišljaju. Jedan od tih vidova ibadeta svakako je neuznemiravanje muslimana. Neuznemiravanje muslimana je uzvišen ibadet i na njegovu dobrotu i visok stepen ukazali su Kur’an i sunnet. Kaže Uzvišeni:

“ I reci Mojim robovima neka samo dobro govore. Jer šejtan zaista može među njih mržnju da ubaci. Šejtan je čovjeku, zaista, otvoreni neprijatelj.” (Prijevod značenja El-Isra, 53.)
Prenosi se od Ebu Muse el-Eš'arija, radijallahu anhu, da je rekao:

“ Upitali smo: ‘O Allahov Poslaniče, koji je musliman najbolji?’, a on reče: “Onaj od čijeg su jezika i ruku mirni drugi muslimani.” (Muttefkun alejhi)

Također, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:

“ Neka se dvojica ne sašaptavaju u prisustvu trećeg. Jer to doista uznemirava vjernika, a Allah, azze ve dželle, mrzi uznemiravanje vjernika.” (Tirmizi, hadis je sahih, vidjeti: Sahihu Tirmizi od Albanija)
Zakonodavac je zabranio uznemiravanje muslimana ne samo zbog njegove svetosti nego i zato što to dovodi do neprijateljstva i mržnje među članovima društva, do širenja nereda, narušavanja javne sigurnosti, kidanja rodbinskih veza i kidanja veza ljubavi među supružnicima. Isto kao što Uzvišeni nagrađuje muslimana za pokoravanje i činjenje dobra, isto tako ga nagrađuje za ostavljanje uznemiravanja (ezijjeta) i za otklanjanje zla od muslimana. Takvo postupanje predstavlja dobročinstvo i sadaku.

Rekao je Ebu Zerr, radijallahu anhu: “Rekao sam: ‘O Allahov Poslaniče, a šta ako oslabim u nekim djelima?’ ‘Suzdrži se od činjenja zla ljudima, jer to je zaista tvoja sadaka za sebe samog !’, reče on.” (Muttefekun alejhi)
Allaha, azze ve dželle, obožavamo činjenjem djela pokornosti, a isto tako obožavamo Ga čuvanjem svetosti muslimana i ostavljanjem nasrtanja na tu svetost na bilo koji način. 
Nažalost, postoje ljudi, da ih Allah uputi, koji ne osjećaju i koji potcjenjuju veličinu ovog islamskog principa, tako da drže do namaza i posta i ostalih ibadeta, ali istovremeno napadaju na svog brata muslimana i uznemiravaju muslimane.

Stoga vjernik mora biti bogobojazan i strogo voditi računa o tome da Allaha ne susretne a uznemiravao je muslimana i tako sebe doveo u opasnost i uništio svoja dobra djela. Otuda je Allahov Poslanik rekao:

“Da li znate ko je muflis (bankrot, koji je ostao bez ičega)?” Rekoše: “Kod nas se muflisom smatra onaj koji nema ni novaca ni robe.” Na to Poslanik reče: “Zaista je muflis onaj koji na Sudnji danu dođe sa namazom i postom i zekatom, a opsovao je ovoga, potvorio onoga, u imetku zakinuo ovog, prolio krv onoga i udario ovoga. Pa će se svakom od njih dati dio njegovih dobrih djela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego što se svima oduži, onda će se uzeti od njihovih loših djela i prebaciti na njega, pa će se onda, zajedno s njima, strovaliti u Vatru.” (Muslim)
(Izvor: Islamski časopis El-Bejan)

Piše: Halid ibn Suūd el-Bulejhid (član Saudijske naučne organizacije za sunnet)

piše: Hfz. Mustafa Efendić

40 SAVJETA

Kada se govori o bračnim obavezama i pravima , uglavnom se misli na supruge i traži da one izvrše svoje obaveze, dok su rijetka obraćanja muškarcima kako bismo saznali prava koja imaju njihove supruge. Povodeći se za hadisom Allahova Poslanika s.a.v.s.: ” Najbolji među vama su oni koji su najbolji prema svojoj porodici, a ja sam najbolji prema svojoj”, predočavamo bračnim drugovima muslimanima neke savjete koji će im pomoći da ostvare ovo dobro i da se oživotvori Allahova naredba ”Sa njima (ženama) lijepo postupajte (živite).”
(En-Nisa 19.)
 
1. Bogobojaznost u svakom pogledu, a posebno u ophođenju sa porodicom.
 
2. Stalno podsjećanje na to da je lijepo ophođenje sa porodicom način da se približiš Uzvišenom Allahu.
 
3. Međusobno potpomaganje sa suprugom u pokornosti Allahu dž. š.; da muž podstiče suprugu da učestvuje sa njim u da’vi, kako bi na tom putu žrtvovala neka svoja prava.
 
4. Okititi se nekim istinski dobrim svojstvima kao što su: istinoljubivost, povjerljivost, lijepo ophođenje i podnošenje (prihvatanje) odgovornosti…
 
5. Istinsko razumijevanje skrbništva kroz lijepo ophođenje, prihvatanje odgovornosti, pažnje, nježnosti, a ne kao vladavinu i totalnu dominaciju.
 
6. Čuvanje suprugine tajne (bračne tajne).
 
7. Ljubomora je pohvalna bez lošeg mišljenja i istraživanja negativnosti.
 
8. Odvoji dio vremena da sjedneš sa svojom suprugom radi razgovora, razonode, šale, zabave, bez obzira koliko bio zaposlen.
 
9. Dozivaj je najdražim joj imenima, razgovaraj sa njom nježno i prijatno.
 
10. Otkrivaj joj ono što ti se kod nje sviđa, hvali njenu ljepotu i skladnost prilikom spravljanja hrane kao i u svakoj drugoj prilici.
 
11. Ne propusti priliku da je ljupko pogledaš, osobito u nekim prilikama.
 
12. Postupaj sa njom uvijek blago i nježno, a svoje zahtjeve formuliši kao prijedloge, a ne kao naredbe.
 
13. Ne smatraj da je napuštanje dostojanstva jedna vrsta zabave jer će to prouzrokovati formiranje ružnih osjećaja.
 
14. Razgovaraj sa suprugom o svojim željama i planovima, traži njeno mišljenje i prihvati ga, te saobraćaj sa njom kao sa svojom životnom saputnicom.
 
15. Ukaži joj puno povjerenje i povjeri joj tajne.
 
16. Pohvali je i cijeni sve što učini za tebe, bez obzira koliko malo bilo, pa iako si na to već navikao.
 
17. Obrati posebnu pažnju na njen život, njenu ličnost i daj joj do znanja da je ona u središtu tvoje pažnje, a ne na margini tvojih misli.
 
18. Ne propusti priliku da joj se pridružiš u šetnji ili izletu.
 
19. Izvini joj se kada budeš ubijeđen da si pogriješio, kako bi tvoje izvinjenje bilo u duhu razumijevanja a ne jadanja.
 
20. Uljepšaj se svojoj ženi kao što se ona uljepšava tebi.
 
21. Budi na njenoj strani sa naklonošću i milošću, pogotovu kada ima zdravstvenih problema.
 
22. Ne zaboravi ono što traži da doneseš iz grada, bez obzira koliko to bilo neznatno.
 
23. Budi blag u razgovoru i raspravi sa njom, prikloni se ispravnom mišljenju makar se sukobljavalo sa tvojim mišljenjem.
 
24. Stalno sa njom kontaktiraj (telefonom) kada si odsutan, na putu.
 
25. Uputi joj osmijeh pun ljubavi, osjećaj velikodušnosti prilikom susreta sa njom nakon odsustva.
 
26. Osmjehni se kada ulaziš u kuću, a ne mrgodi se, s tim što ćeš svoj dolazak najaviti zvonom ili telefonom. Izlivom ljubavi i naklonosti i širi atmosferu ushićenja i radosti u kući.
 
27. Voditi računa o njenim duševnim i tjelesnim stanjima u vrijeme hajza, trudnoće, nakon rađanja; prema njoj se odnositi blago i sa osjećanjem, uz strpljivost.
 
28. Nemoj zanemariti činjenicu da je pokatkad spopadnu osjećaji bola i tjeskobe, nego nastoj da što prije saznaš uzroke i probaj da to prevladaš ljubavlju i iskrenim nijjetom.
 
29. Postupaj mudro i s umijećem u situacijama kada su žena i majka zajedno, tako da budeš faktor njihovog zbližavanja, a ne obrnuto.
 
30. Ne kritikuj ženu, osobito pred drugim, već upotrijebi blagost da bi došao do onoga što želiš.
 
31. Ne kritikuj njen način pripremanja jela i uređenja stana i nemoj je porediti sa nekom drugom (svojom majkom, svojom sestrom, suprugom prijatelja i ostalim ženama).
 
32. Poštuj punca i punicu i smatraj ih za svoje roditelje.
 
33. Obrati pažnju na njenu porodicu, njene prijateljice i svima im čast ukaži.
 
34. Proučavaj međusobne probleme, ali razumno i mudro, oprezno i promišljeno.
 
35. Nastoj da se vaši problemi uvijek rješavaju unutar kuće, a ako si prinuđen da potražiš savjet,onda to čini u najvećoj nuždi. Ne žali se nikom na nju, pa ni njenoj porodici.
 
36. Nemoj se uplitati roditeljima, puncu i punici u bračne probleme, jer oni su neobično pristrasni prema sinu ili kćerki i probaj da se među vas ulazi sa ljubavlju i samilosno.
 
37. Izbjegavaj emocije, srdžbu za najsitnije stvari, a emocije uskladi sa datom situacijom, tako da budu pomoć, a ne obrnuto.
 
38. Uvažavaj suprugin poredak stvari u kući i uskladi prema tome svoje zahtjeve (da ne primaš goste kada ona čisti ili sređuje kuću).
39. Traži da joj pomogneš u njenim obavezama ako ti to vrijeme dozvoljava, bez obzira o kakvoj se vrsti pomoći radilo: da sjedneš sa djecom, zabavljaš ih, ili joj pomogneš u teškim poslovima, kupovini, popravci, nošenju tereta, kao što je namještaj itd.
 

40. Kada dođu gosti tvojoj supruzi, nastoj, skladno svojim mogućnostima, da joj pomogneš u posluživanju, tako da joj daš više prilike da sjedne sa gostima.

Sa arapskog preveo: Hfz. Mustafa Efendić

piše: Hfz. Mustafa Efendić

40 SAVJETA

Kada se govori o bračnim obavezama i pravima , uglavnom se misli na supruge i traži da one izvrše svoje obaveze, dok su rijetka obraćanja muškarcima kako bismo saznali prava koja imaju njihove supruge. Povodeći se za hadisom Allahova Poslanika s.a.v.s.: ” Najbolji među vama su oni koji su najbolji prema svojoj porodici, a ja sam najbolji prema svojoj”, predočavamo bračnim drugovima muslimanima neke savjete koji će im pomoći da ostvare ovo dobro i da se oživotvori Allahova naredba ”Sa njima (ženama) lijepo postupajte (živite).”
(En-Nisa 19.)
 
1. Bogobojaznost u svakom pogledu, a posebno u ophođenju sa porodicom.
 
2. Stalno podsjećanje na to da je lijepo ophođenje sa porodicom način da se približiš Uzvišenom Allahu.
 
3. Međusobno potpomaganje sa suprugom u pokornosti Allahu dž. š.; da muž podstiče suprugu da učestvuje sa njim u da’vi, kako bi na tom putu žrtvovala neka svoja prava.
 
4. Okititi se nekim istinski dobrim svojstvima kao što su: istinoljubivost, povjerljivost, lijepo ophođenje i podnošenje (prihvatanje) odgovornosti…
 
5. Istinsko razumijevanje skrbništva kroz lijepo ophođenje, prihvatanje odgovornosti, pažnje, nježnosti, a ne kao vladavinu i totalnu dominaciju.
 
6. Čuvanje suprugine tajne (bračne tajne).
 
7. Ljubomora je pohvalna bez lošeg mišljenja i istraživanja negativnosti.
 
8. Odvoji dio vremena da sjedneš sa svojom suprugom radi razgovora, razonode, šale, zabave, bez obzira koliko bio zaposlen.
 
9. Dozivaj je najdražim joj imenima, razgovaraj sa njom nježno i prijatno.
 
10. Otkrivaj joj ono što ti se kod nje sviđa, hvali njenu ljepotu i skladnost prilikom spravljanja hrane kao i u svakoj drugoj prilici.
 
11. Ne propusti priliku da je ljupko pogledaš, osobito u nekim prilikama.
 
12. Postupaj sa njom uvijek blago i nježno, a svoje zahtjeve formuliši kao prijedloge, a ne kao naredbe.
 
13. Ne smatraj da je napuštanje dostojanstva jedna vrsta zabave jer će to prouzrokovati formiranje ružnih osjećaja.
 
14. Razgovaraj sa suprugom o svojim željama i planovima, traži njeno mišljenje i prihvati ga, te saobraćaj sa njom kao sa svojom životnom saputnicom.
 
15. Ukaži joj puno povjerenje i povjeri joj tajne.
 
16. Pohvali je i cijeni sve što učini za tebe, bez obzira koliko malo bilo, pa iako si na to već navikao.
 
17. Obrati posebnu pažnju na njen život, njenu ličnost i daj joj do znanja da je ona u središtu tvoje pažnje, a ne na margini tvojih misli.
 
18. Ne propusti priliku da joj se pridružiš u šetnji ili izletu.
 
19. Izvini joj se kada budeš ubijeđen da si pogriješio, kako bi tvoje izvinjenje bilo u duhu razumijevanja a ne jadanja.
 
20. Uljepšaj se svojoj ženi kao što se ona uljepšava tebi.
 
21. Budi na njenoj strani sa naklonošću i milošću, pogotovu kada ima zdravstvenih problema.
 
22. Ne zaboravi ono što traži da doneseš iz grada, bez obzira koliko to bilo neznatno.
 
23. Budi blag u razgovoru i raspravi sa njom, prikloni se ispravnom mišljenju makar se sukobljavalo sa tvojim mišljenjem.
 
24. Stalno sa njom kontaktiraj (telefonom) kada si odsutan, na putu.
 
25. Uputi joj osmijeh pun ljubavi, osjećaj velikodušnosti prilikom susreta sa njom nakon odsustva.
 
26. Osmjehni se kada ulaziš u kuću, a ne mrgodi se, s tim što ćeš svoj dolazak najaviti zvonom ili telefonom. Izlivom ljubavi i naklonosti i širi atmosferu ushićenja i radosti u kući.
 
27. Voditi računa o njenim duševnim i tjelesnim stanjima u vrijeme hajza, trudnoće, nakon rađanja; prema njoj se odnositi blago i sa osjećanjem, uz strpljivost.
 
28. Nemoj zanemariti činjenicu da je pokatkad spopadnu osjećaji bola i tjeskobe, nego nastoj da što prije saznaš uzroke i probaj da to prevladaš ljubavlju i iskrenim nijjetom.
 
29. Postupaj mudro i s umijećem u situacijama kada su žena i majka zajedno, tako da budeš faktor njihovog zbližavanja, a ne obrnuto.
 
30. Ne kritikuj ženu, osobito pred drugim, već upotrijebi blagost da bi došao do onoga što želiš.
 
31. Ne kritikuj njen način pripremanja jela i uređenja stana i nemoj je porediti sa nekom drugom (svojom majkom, svojom sestrom, suprugom prijatelja i ostalim ženama).
 
32. Poštuj punca i punicu i smatraj ih za svoje roditelje.
 
33. Obrati pažnju na njenu porodicu, njene prijateljice i svima im čast ukaži.
 
34. Proučavaj međusobne probleme, ali razumno i mudro, oprezno i promišljeno.
 
35. Nastoj da se vaši problemi uvijek rješavaju unutar kuće, a ako si prinuđen da potražiš savjet,onda to čini u najvećoj nuždi. Ne žali se nikom na nju, pa ni njenoj porodici.
 
36. Nemoj se uplitati roditeljima, puncu i punici u bračne probleme, jer oni su neobično pristrasni prema sinu ili kćerki i probaj da se među vas ulazi sa ljubavlju i samilosno.
 
37. Izbjegavaj emocije, srdžbu za najsitnije stvari, a emocije uskladi sa datom situacijom, tako da budu pomoć, a ne obrnuto.
 
38. Uvažavaj suprugin poredak stvari u kući i uskladi prema tome svoje zahtjeve (da ne primaš goste kada ona čisti ili sređuje kuću).
39. Traži da joj pomogneš u njenim obavezama ako ti to vrijeme dozvoljava, bez obzira o kakvoj se vrsti pomoći radilo: da sjedneš sa djecom, zabavljaš ih, ili joj pomogneš u teškim poslovima, kupovini, popravci, nošenju tereta, kao što je namještaj itd.
 

40. Kada dođu gosti tvojoj supruzi, nastoj, skladno svojim mogućnostima, da joj pomogneš u posluživanju, tako da joj daš više prilike da sjedne sa gostima.

Sa arapskog preveo: Hfz. Mustafa Efendić