Uzroci griješenja

Posted: 10 Januara, 2014 in Akida

Griješenje ima mnogobrojne razloge. Povećava se i smanjuje, a ovi razlozi su:
Prva vrsta: Iskušenje i ispit
1. Iskušenje dobrim i zlim. Uzvišeni kaže u prijevodu značenja ajeta: ‘’Svako živo biće smrt će okusiti! Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti.’’ (Enbija 35)m Uzvišeni Allah iskušava Svoje robove poteškoćama i obiljem, zdravljem i bolešću, bogatstvom i siromaštvom, halalom i haramom, pokornošću i nepokornošću, Uputom i zabludom. Dobrim ispituje da li će Mu čovjek biti zahvalan, a zlom da li će se strpiti u nedaći.
2. Iskušenje u imetku i djeci. Uzvišeni kaže u prijevodu značenja ajeta: ‘’Imanja vaša i djeca vaša su samo iskušenje, a u Allaha je nagrada velika.’’ (Et-Tegabun 15) Imeci i djeca su smutnja, tj., ispit i iskušenje od Allaha Uzvišenog Njegovim robovima, da bi znao one koji će Mu se pokoravati od onih koji će Mu činiti nepokornost. Ibn Mes’ud, radijAllahu anhu, kaže: „Neka niko od vas ne kaže Allahu moj, ja Ti se utječem od smutnje, jer je svako od vas obuhvaćen smutnjom. Pa ko od vas bude tražio utočište neka traži utočište kod Allaha od zabluđujućih smutnji.“
Smutnja može biti općenitija od ovoga što je prethodno rečeno. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Mi prije tebe nismo poslali nijednog poslanika koji nije jeo i po trgovima hodao. Mi činimo da jedni druge u iskušenje dovodite, pa izdržite! A Gospodar tvoj vidi sve.’’ (El-Furqan 20) Ove smutnje, a i druge u ovom značenju bivaju povodom spasa prilikom uspjeha na ispitu, a mogu biti povodom grijeha i propasti prilikom padanja na ispitu. Molimo Allaha za Uputu, oprost i spas na dunjaluku i Ahiretu.
Druga vrsta: Razlog zapadanja u grijehe, neki od njih su:
1. Slabost imana i uvjerenja u Allaha, Azze ve Dželle, neznanje o Njemu Uzvišenom, nepostojanje osjećaja da Allah, Azze ve Dželle, sve nadgleda i nepostojanje straha od Njega. Nepostojanje ljubavi, poštivanja, veličanja i strahopoštovanja čovjeka čini takvim da potcjenjuje Allahovo, Azze ve Dželle, obećanje i prijetnju. Allahu nije ništa skriveno. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’On zna poglede koji kriomice u ono što je zabranjeno gledaju, a i ono što grudi kriju.’’ (Gafir 19) ‘’Koji te vidi kada ustaneš, da sa ostalima molitvu obaviš.’’ (Eš-Šu’ara 218-219)
2. Sumnje. Imam Ibn Kajjim, kaže: „Smutnja je dvovrsna: Smutnja sumnji, a ona je najveća, te smutnja strasti. Mogu biti objedinjene kod roba, a mogu biti pojedinačne.“ 
 
3. Strasti. Allah, Azze ve Dželle, je zajedno spomenuo strasti i sumnje u Svom govoru: ‘’Vi ste kao i oni prije vas! Oni su jači od vas bili i više su blaga i djece imali i slatkim životom su živjeli, a i vi slatkim životom živite isto onako kao što su oni prije vas živjeli; i vi se upuštate u nevaljaštine kao što su se i oni upuštali. To su oni čija će djela biti poništena i na ovome i na onome svijetu; njima propast predstoji.’’ (Et-Tewbe 69)
Imam Ibnul-Kajjim, kaže: „To jest, oni su se provodili i naslađivali njihovim udjelom na dunjaluku i njegovim strastima.“ Potom kaže: „Ovo je zalazak u neistinu, a to su sumnje. Uzvišeni je u ovom ajetu ukazao kako nastaje nered srca i Vjere. Tako što se naslađuje dunjalučkim udjelom i raspravlja neistinom. Nered u Vjeri nastaje sa neispravnim uvjerenjem i govorom o njemu, ili djelovanjem koje je u suprotnosti sa ispravnim znanjem. Prvo su novotarije i sve što pod njih ulazi. Drugo su djela griješništva. Prvo je nered sumnji, a drugo nered strasti. Smutnja sumnji otklanja se čvrstim uvjerenjem, a smutnja strasti otklanja se strpljenjem. Zato je Allah, Azze ve Dželle, vodstvo u Vjeri dao putem strpljivosti čvrstog uvjerenja, pa kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Između njih smo Mi vođe određivali i oni su, odazivajući se zapovijedi Našoj, na Pravi put upućivali, jer su strpljivi bili i u dokaze Naše čvrsto vjerovali.’’ (Es-Sedžde 24)
Ovo ukazuje da se putem strpljivosti i uvjerenja postiže vodstvo u Vjeri, shodno inteligenciji i strpljivosti otklanja se smutnja strasti, a shodno znanju i uvjerenju otklanja se smutnja sumnji. Nema sumnje da su neke strasti dozvoljene, a neke zabranjene. Dozvoljene su one koje Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvole, a zabranjene su one koje Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabrane.
Šejtan je jedan od najvećih povoda zapadanja u grijehe, jer je on najprljaviji neprijatelj čovjeka. Uzvišeni kaže: ‘’Šejtan je, uistinu, vaš neprijatelj, pa ga takvim i smatrajte! On poziva pristaše svoje da budu stanovnici u Vatri.’’ (Fatir 6) Šejtani su dvojaki: Ljudski i džinski. – ‘’Tako smo svakom vjerovjesniku neprijatelje određivali, šejtane u vidu ljudi i džina koji su jedni drugima kićene besjede govorili da bi ih obmanuli – a da je Gospodar tvoj htio, oni to ne bi učinili; zato ti ostavi njih, i ono što izmišljaju.’’ (El-En’am 112)
Spas od ljudskih šejtana je činjenje dobročinstva njima i uzvraćanje najboljim riječima, te da se na ružno djelo odgovori dobrim. Spas od džinskih šejtana je u traženju utočišta od Allaha, Azze ve Dželle. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’A kad šejtan pokuša da te na zle misli navede, ti zatraži utočište u Allaha, jer On, uistinu, sve čuje i zna sve.’’ (Fusilet 36)
Šejtan želi nadjačati čovjeka u jednoj od sedam prepreka, a svaka je teža od druge. Neće preći sa teže na lakšu prepreku osim kada je u nemogućnosti da ga pobijedi.
Prva prepreka: Prepreka nevjerstva i širka. Nevjerstva u Njegovu Vjeru i susret sa Njim, te u Njegova savršena svojstva, kako su o tome obavijestili poslanici. Ako ga pobijedi na ovoj prepreci, vatra njegovog neprijateljstva prestane goriti i on se odmori. Ako se čovjek spasi od ove prepreke onda od njega traži drugu prepreku:
Druga prepreka: Prepreka novotarije, ili uvjerenje koje je suprotno Istini s kojom je Allah poslao Svoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili činjenje ibadeta onim što Allah, Azze ve Dželle, nije dozvolio od uvedenih stvari u Vjeru, od kojih Allah ništa neće primiti. Kada Allah uputi roba na prelazak ove prepreke, šejtan od njega traži treću prepreku:
Treća prepreka: Prepreka velikih grijeha. Ako ga nadvlada na ovoj prepreci ukrasi mu i uljepša grijehe u njegovim očima. Ako rob savlada ovu prepreku, Allahovom uputom, šejtan od njega traži četvrtu prepreku:
Četvrta prepreka: Prepreka malih grijeha. Šejtan mu umanjuje ove grijehe sve dok ne bude u njima ustrajavao. Onaj ko počini veliki grijeh, ali se kaje, strahuje i plaši bolji je od onoga koji ustrajava u malim grijesima. Ustrajavanje u grijehu daleko je kobnije od velikoga grijeha. Nema velikoga grijeha uz pokajanje i traženje oprosta, a mali grijeh nije mali ukoliko se u njemu ustrajava. Ako rob bude spašen ove prepreke šejtan od njega traži petu prepreku:
Peta prepreka: Prepreka dozvoljenih djela za koje nema smetnje, pa ga zaokupira mnogostrukim činjenjem ovih djela od ibadeta i pokornosti i ulaganja truda za sabiranje opskrbe za konačni povratak. Zatim polahko nastoji da ga sa dozvoljenih stvari navede na ostavljanje Sunneta, sa ostavljanja Sunneta na ostavljanje obaveza. Najmanje što može učiniti tada jeste da ostane bez velike zarade i nagrade. Ako se spasi ove prepreke sa potpunim znanjem svjetlošću Upute i spoznaje veličine pokornosti, šejtan od njega zahtijeva šestu prepreku:
Šesta prepreka: Prepreka činjenja dobrih djela pokornosti u odnosu na ona bolja od njih. Uljepšava mu ih u očima kako bi ga zaokupirao od onoga što je vrijednije i veće po nagradi. Zaokupira ga manje vrijednim u odnosu na više vrijedno. Ako se rob spasi ove prepeke shvaćanjem djela i njegovih stepena po vrijednosti kod Allaha ne preostaje nijedna druga prepreka osim jedne koja sigurno mora doći, a to je, sedma prepreka:
Sedma prepreka: Šejtan svoju vojsku usmjerava do čovjeka putem različitih vrsta uznemiravanja, rukom, jezikom i srcem shodno njegovom stepenu dobra. Što je njegov stepen veći, neprijatelj protiv njega usmjeri više konjice i pješadije. Nastoji ga savladati svojom vojskom, pokušava mu nametnuti svoju stranku i sljedbenike na različite načine. Čovjek nema načina da se riješi ove prepreke. Što je uporniji u ustrajnosti i pozivu ka Allahu, neprijatelj je uporniji u nahuškavanju neuračunljivih protiv njega. Neka je Allah na pomoći i samo se na Njega oslanjamo.
Autor: Dr. Seid El Kahtani

Pojam nepokornosti
Nepokornost u arapskom jeziku označava ono što je suprotno pokornosti i predanosti. Kaže se: „Rob je nepokoran prema svome gospodaru“, kada se suprotstavi njegovoj naredbi, ili se kaže: „Taj i taj je nepokoran svome zapovjedniku“, kada mu nije pokoran i poslušan. On je tada asija, nepokoran. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’ I znajte da je među vama Allahov Poslanik, kad bi vas u mnogo čemu poslušao, doista biste nastradali; ali Allah je nekima od vas pravo vjerovanje omilio, i u srcima vašim ga lijepim prikazao, a nezahvalnost i neposlušnost vam omrazio. Takvi su na Pravome putu.’’ (Hudžurat 7) El-Džurdžani, Allah mu se smilovao, kaže: „Nepokornost je ostavljanje podređenosti.“ 
 
Nepokornost u šerijatskoj terminologiji označava ostavljanje naredbi i činjenje zabrana. Iz toga se očituje da su nepokornosti ostavljanje onoga što je Allah naredio ili što je naredio Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ili činjenje onoga što je Allah zabranio ili što je zabranio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od govora, djela, i javnih i tajnih namjera.
‘’A onoga ko se bude protiv Allaha i Poslanika Njegova dizao i preko granica Njegovih propisa prelazio – On će u Vatru baciti, u kojoj će vječno ostati; njega čeka sramna patnja.’’ (En-Nisa 14)

‘’Kada Allah i Posalnik Njegov nešto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo po svome nahođenju postupiti. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne posluša, taj je sigurno skrenuo s Pravoga puta.’’ (Ahzab 36)

“A onoga koji Allahu i Poslaniku Njegovu ne bude poslušan sigurno čeka vatra džehennemska; u njoj će vječno i zauvijek ostati.’’ (El-Džinn 23)
Nazivi za nepokornosti
1. Griješenje, Uzvišeni kaže u prijevodu značenja ajeta: ‘’ I znajte da je među vama Allahov Poslanik, kad bi vas u mnogo čemu poslušao, doista biste nastradali; ali Allah je nekima od vas pravo vjerovanje omilio, i u srcima vašim ga lijepim prikazao, a nezahvalnost i neposlušnost vam omrazio. Takvi su na Pravome putu.’’ (Hudžurat 7)
 
2. El-hub, ‘’…to bi, zaista, bio vrlo veliki grijeh.’’ (Nisa 2)
3. Ez-zenb – grijeh, Uzvišeni Allah, poslije spomena Lutovog naroda Medjena, Ada, Semuda, Karuna, Faraona i Hamana, kaže: ‘’I sve smo prema grijesima njihovim kaznili: na neke vjetar, pun pijeska poslali, a neke strašnim glasom uništili; neke u zemlju utjerali, a neke potopili. – Allah im nije učinio nepravdu, sami su sebi nepravdu nanijeli.’’(Ankebut 40)
4. El-hati’e, “O oče naš,” – rekoše oni – “zamoli da nam se grijesi oproste, mi smo, zaista zgriješili.” (Yusuf 97)
5. Es-seji’e, ‘’I obavljaj molitvu početkom i krajem dana, i u prvim časovima noći! Dobra djela zaista poništavaju hrđava. To je pouka za one koji pouku žele.’’ (Hud 114)
6. El-ism, ‘’Reci: “Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i potajni, i grijehe, i neopravdano nasilje, i da Allahu smatrate ravnim one za koje On nikakav dokaz objavio nije, i da o Allahu govorite ono što ne znate.” (El-’Araf 33)
7. El-fesad, ‘’Kazna za one koji protiv Allaha i Poslanika Njegova vojuju i koji nered na Zemlji čine jeste: da budu ubijeni, ili razapeti, ili da im se unakrst ruke i noge odsijeku ili da se iz zemlje prognaju. To im je poniženje na ovome svijetu, a na onome svijetu čeka ih patnja velika.’’ (El-Maide 33)

Autor: Dr. Seid El Kahtani

Plodovi takvaluka (bogobojaznosti)

Posted: 10 Januara, 2014 in Akida

Takvaluk ima plodove koje mutekija, bogobojazni, ubire i na dunjaluku i na Ahiretu. Shodno djelima po osobinama bogobojaznih biva i prednost u postizanju ovih plodova. Navest ćemo neke od ovih plodova kao primjer, a ne da bi ih sve pobrojali:
1. Okorištavanje Časnim Kur’anom i zadobijanje Upute i sreće. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Elif Lam Mim. Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali;’’ (Beqara 1-2)
2. Prisnost Allaha, Azze ve Dželle, sa bogobojaznima. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’… i Allaha se bojte, i znajte da je Allah na strani onih koji se grijeha klone.’’ (El-Beqara 194) ‘’Allah je zaista na strani onih koji se Njega boje i grijeha klone i koji dobra djela čine.’’ (En-Nahl 128) Ovo je ta prisnost Upute, ispravnosti, pomaganja i zaštite. Allah, Azze ve Dželle, pričajući o Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem , i njegovom govoru Ebu Bekru , radijAllahu anhu, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Ako ga vi ne pomognete – pa pomogao ga je Allah onda kad su ga oni koji ne vjeruju prislili da ode, kad je s njim bio samo drug njegov, kada su njih dvojica bila u pećini i kada je on rekao drugu svome: “Ne brini se, Allah je s nama!”, pa je Allah spustio smirenost na druga njegova, a njega pomogao vojskom koju vi niste vidjeli i učinio da riječ nevjernika bude donja, a Allahova riječ, ona je – gornja. Allah je silan i mudar.’’ (Et-Tewbe 40) Što se tiče opće prisnosti to je prisnost koja obuhvata sve. Ogleda se u njegovom slušanju, vidu i znanju. Kaže Allah, Azze ve Dželle, u prijevodu značenja ajeta: ‘’U šest vremenskih razdoblja On je nebesa i Zemlju stvorio, i onda se uzdigao iznad Arša; On zna šta u zemlju ulazi i šta iz nje izlazi i šta s neba silazi i šta se prema njemu diže, on je s vama gdje god bili, i sve što radite Allah vidi.’’ (Hadid 4)
3. Visoki položaj kod Allaha, Azze ve Dželle, na Sudnjem danu. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Nevjernicima se život na ovome svijetu čini lijepim i oni se rugaju onima koji vjeruju. A na Sudnjem danu biće iznad njih oni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili. – A Allah daje u obilju onome kome On hoće, bez računa.’’ (El-Beqara 212) Uputa za postizanje korisnog znanja. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Ja se klanjam samo Onome koji me je stvorio, jer će mi On, doista, na Pravi put ukazati” (Zuhruf 27)
1. Takvaluk donosi plod ulaska u Džennet i naslade različitim blagodatima, a od njih su sljedeće:
Prvo: Zadobijanje Dženneta. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Reci: “Hoćete li da vam kažem šta je bolje od toga? Oni koji se budu Allaha bojali i grijeha klonili imaće u Gospodara svoga džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći, u njima će vječno boraviti, i čiste žene, i Allahovu naklonost – a Allah poznaje robove Svoje.’’ (Ali Imran 15)
Drugo: Nasljeđivanje Dženneta. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Daćemo da takav Džennet naslijedi onaj od robova Naših koji se bude grijeha klonio.’’ (Merjem 63) ‘’I nastojte zaslužiti oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje.’’ (Ali Imran 133) ‘’Zar ne vidiš one kojima je rečeno: “Dalje od boja, već molitvu obavljajte i milostinju dajite!* A kada im bi propisana borba, odjednom se neki od njih pobojaše ljudi, kao što se Allaha boje, ili još više, i uzviknuše: “Gospodaru naš, zašto si nam borbu propisao? Da si nas toga još neko vrijeme poštedio!” Reci: “Uživanje na ovome svijetu je kratko, a onaj svijet je bolji za one koji se grijeha klone; i nikome se od vas ni koliko trun jedan neće učiniti nepravda.” (En-Nisa 77)
Treće: Bogobojazni će imati najbolje stepene. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’A onima koji su se Allaha bojali reći će se: “Šta je objavljivao Gospodar vaš?” – “Dobro!” – odgovoriće. Oni koji čine dobra djela imaće još na ovome svijetu lijepu nagradu, a onaj svijet je, sigurno, još bolji. O kako će boravište onih koji su se Allaha bojali – divno biti.’’ (En-Nahl 30)
Četvrto: Postizanje onoga za čime duše teže. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Edenski perivoji u koje će ući, kroz koje će rijeke teći, i u kojima će sve što zažele imati. Tako će Allah one koji Ga se budu bojali nagraditi.’’ (En-Nahl 31) ‘’Oni će biti služeni iz posuda i čaša od zlata, u njemu će biti sve što duše zažele i čime se oči naslađuju, i u njemu ćete vječno boraviti.’’ (Zuhruf 71)
 
Peto: Bogobojazni će biti proživljeni u skupinama. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Onoga Dana kada čestite kao uzvanike pred Milostivim sakupimo,’’ (Merjem 85) Imam Et-Taberi, Allah mu se smilovao, sa lancem prenosilaca do Alijja , radijAllahu anhu, spominje: „Oni će biti iskupljeni na devama čija će sedla biti od zlata, a povoci od krizolita. Na njima će jahati sve dok ne dođu do vrata Dženneta.“
Šesto: Bogobojaznima će se primaknuti Džennet. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’I Džennet će se čestitima približiti,’’ (Šu’ara 90) 62 ‘’A Džennet će biti primaknut čestitima, neće biti ni od jednog daleko.’’ (Qaf 31)
Sedmo: Bogobojazni će imati u Džennetu sagrađene odaje iznad koji će biti druge odaje čija će se vanjština vidjeti iz unutrašnjosti, a unutrašnjost izvana. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’A one koji se Gospodara svoga boje čekaju odaje, sve jedne iznad drugih sagrađene, ispred kojih će rijeke teći – obećanje je Allahovo, a Allah neće obećanje prekršiti.’’ (Ez-Zumer 20) ‘’One koji budu vjerovali i dobra djela činili smjestićemo u džennetske odaje, ispred kojih će rijeke teći, u njima će vječno boraviti. Kako će divna biti nagrada onima koji su se trudili.’’ (Ankebut 58)
 
Osmo: Bogobojazne neće doticati kazna, nego će ih Allah spasiti. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Allah će spasiti one koji su njegova naređenja izvršavali, a Njegovih se zabrana klonili, i oni će postići ono što su željeli; zlo ih se neće doticati i oni neće tugovati.’’ (Ez-zumer 61)
Deveto: Bogobojazni će biti sačuvani od patnje u Džehennemu i preći će preko Sirat ćuprije. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’I svaki od vas će do njega stići! Gospodar tvoj se, sigurno, tako obavezao! Zatim ćemo one koji su se grijeha klonili spasiti, a nevjernike ćemo da u njemu na koljenima kleče ostaviti.’’ (Merjem 71-72)
Deseto: Druženje i ljubav bogobojaznih je stalna i na dunjaluku i na Ahiretu, a svako drugo druženje i prijateljstvo na Sudnjem danu će se pretvoriti u neprijateljstvo. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Tog Dana će oni koji su jedni drugima bili prijatelji postati neprijatelji, samo to neće biti oni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili.’’ (Ez-Zuhruf, 67)
Jedanaesto: Bogobojazni će imati sigurnu poziciju. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’A oni koji su se Allaha bojali, oni će na sigurnu mjestu biti, usred bašči i izvora, u dibu i kadifu obučeni i jedni prema drugima. Eto, tako će biti i Mi ćemo ih hurijama, krupnih očiju, ženiti. U njima će moći bezbjedno koju hoće vrstu voća tražiti; u njima, poslije one prve smrti, smrt više neće okusiti i On će ih patnje u ognju sačuvati, blagodat će to od Gospodara tvoga biti; to će, zaista, biti uspjeh veliki!’’ (Duhan 51-57)
Dvanaesto: Takvaluk donosi plodove dolaska na rijeke Dženneta i pijenje sa njih. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Zar je Džennet, koji je obećan onima koji se Allaha boje – u kome su rijeke od vode neustajale i rijeke od mlijeka nepromijenjena ukusa, i rijeke od vina, prijatna onima koji piju, i rijeke od meda procijeđenog i gdje ima voća svakovrsnog i oprosta od Gospodara njihova – zar je to isto što i patnja koja čeka one koji će u vatri vječno boraviti, koji će se uzavrelom vodom pojiti, koja će im crijeva kidati!’’ (Muhammed 15)
Trinaesto: Bogobojazni će biti na mjestu Iskrenosti kod Allaha, Azze ve Dželle, kao što Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Oni koji su se Allaha bojali biće u džennetskim baščama i pored rijeka, na mjestu u kome će biti zadovoljni, kod Vladara Svemoćnoga.’’ (El-Qamer 54-55)
Četrnaesto: Bogobojaznima će njihov takvaluk uroditi plodom putovanja ispod hlada džennetskog drveća i uživanja u blagodatima koje požele. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Oni koji su se Allaha bojali biće među izvorima, u gustim baščama,i među voćem koje budu željeli. “Jedite i pijte, prijatno neka vam je! – za ono što ste radili.” (El-Murselat 41-43) Od Ebu Seida el-Hudrija , radijAllahu anhu, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „U Džennetu ima jedno drvo pod čijim će hladom konjanik jahati na brzom konju stotinu godina i neće ga preći.“ (Buhari, Muslim) 
 
Petnaesto: Bogobojazni će imati lijep boravak u Džennetu. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Ovo je lijep spomen! A one koji se grijeha budu klonili čeka divno prebivalište: edenski vrtovi, čije će kapije biti za njih otvorene, u kojima će se odmarati, i raznovrsno voće i piće tražiti. Pored njih biće hurije, istih godina, koje će preda se gledati. “To je ono što vam se obećava za Dan u kome će se račun polagati; to će, doista, blagodat Naša biti, koja nikada neće prestajati!” (Sad 49-54)
 
2. Allahova ljubav prema bogobojaznima. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: “ Allah zaista voli pobožne.’’ (Et-Tewbe 4)
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Allah voli bogobojazna, bogata i skromna roba.“ Imam el-Kurtubi i Imam En-Nevevi spominju da se pod neovisnošću ovdje misli na bogatstvo duše. Ovo je omiljeno značenje, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Nije bogatstvo u mnoštvu imetka, nego je bogatstvo, bogatstvo duše.“ Također, rečeno je da bogatstvo u ovom hadisu označava onoga ko se veže za Allaha i zadovoljan je onim što mu je on dodijelio. Skromni rob je onaj koji ne želi uzdizanje na dunjaluku, niti preuzimanje funkcija. U nekim predajama se prenosi da Allah voli bogobojazna, bogata i znana roba, kao što stoji u Njegovim riječima, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Pitaju te o Smaku svijeta kada će se zbiti. Reci: “To zna jedino Gospodar moj, On će ga u njegovo vrijeme otkriti, a težak će biti nebesima i Zemlji, sasvim neočekivano će vam doći.” Pitaju te kao da ti o njemu nešto znaš. Reci: “To samo Allah zna, ali većina ljudi ne zna.” (El-’Araf 187)
Neki su rekli da je to onaj koji održava rodbinske odnose i blago se ophodi prema rodbini i drugim slabašnim ljudima, te izvršava njihove potrebe. En-Nevevi kaže: „Ispravno značenje jeste da Allah voli skromna roba.“ Nepostojanje straha od štete i neprijateljske zavjere. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Ako kakvo dobro dočekate, to ih ozlojedi, a zadesi li vas kakva nevolja, obraduju joj se. I ako budete trpjeli i ono što vam se zabranjuje – izbjegavali, njihovo lukavstvo vam neće nimalo nauditi. Allah, zaista, dobro zna ono što oni rade.’’ (Ali Imran 120)
1. Takvaluk je razlog silaska pomoći sa neba. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Allah vas je pomogao i na Bedru, kada ste bili malobrojni – zato se bojte Allaha, da biste bili zahvalni – kad si ti rekao vjernicima: “Zar vam neće biti dovoljno da vam Gospodar vaš tri hiljade meleka u pomoć pošalje? Hoće! Ako budete izdržljivi i poslušni, i ako vas oni napadnu odmah, Gospodar vaš će vam poslati u pomoć pet hiljada meleka, sve obilježenih.” (Ali Imran 123-125)
2. Takvaluk donosi plod neizražavanjem neprijateljstva i neuznemiravanja Allahovih robova. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte se Allaha, jer Allah strašno kažnjava.’’ (Al-Maide 2) Uzvišeni u priči u Merjemi kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’I jedan zastor da se od njih zakloni uzela, Mi smo k njoj meleka Džibrila poslali i on joj se prikazao u liku savršeno stvorena muškarca.” Utječem se Milostivom od tebe, ako se Njega bojiš!” – uzviknu ona.’’ (Merjem 17-18)
3. Primanje dobrih dijela, a Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’I ispričaj im o dvojici Ademovih sinova, onako kako je bilo, kada su njih dvojica žrtvu prinijeli, pa kada je od jednog bila primljena, a od drugog nije, ovaj je rekao: “Sigurno ću te ubiti!” – “Allah prima samo od onih koji su dobri” – reče onaj.’’ (Al-Maide 27)
4. Postizanje spasa, jer onaj koji se pribojava Allaha bit će spašen u svakom smislu, a ko ostavi bogobojaznost doživjet će propast, izgubit će zarade. Allah Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Reci: “Nije isto ono što je zabranjeno i ono što je dozvoljeno, makar te iznenađivalo mnoštvo onoga što je zabranjeno. Zato se Allaha bojte, o vi koji ste razumom obdareni, da biste ono što želite postigli.’’ (Al-Maida 100)
5. Takvaluk sprječava onoga ko ga posjeduje da skrene i zaluta nakon upute. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’I doista, ovo je Pravi put moj, pa se njega držite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova; – eto, to vam On naređuje, da biste se grijeha klonili.” (En-’Am 153) Allahov put koji vodi do Njega i Njegovog Dženneta je ono što je Allah, Azze ve Dželle, pojasnio u Svojoj Knjizi od propisa i zakona, te prefinjenih oblika ponašanja. Onaj ko slijedi Allahov, Azze ve Dželle, put izvršavanjem naredbi i udaljavanjem od zabrana i to s uvjerenjem, znanjem i djelom i govorom zadobit će pobjedu i spas i bit će od Allahovih bogobojaznih robova, bit će spašen od lutanja i zablude.
6. Spas od straha i tuge. Ko se bude čuvao onoga što mu je Allah zabranio u vidu širka i velikih grijeha i malih grijeha i lijepo bude obavljao djela vanjštine i nutrine za njega nema straha od zla, niti će se žalostiti za onim što je prošlo. Kada nestane straha i tuge, dolazi potpuna sigurnost, sreća i vječni spas. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’O sinovi Ademovi, kad vam između vas samih budu dolazili poslanici koji će vam propise Moje objašnjavati – onda se oni koji se budu Allaha bojali i dobra djela činiti neće ničega bojati niti će bilo za čim tugovati.’’ (El-’Araf 35)
7. Takvaluk daje plodove otvaranja blagodati sa nebesa i zemlje. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali, ali, oni su poricali, pa smo ih kažnjavali za ono što su zaradili.’’ (El-’Araf 96) 
 
8. Postizanje Allahove, Azze ve Dželle, milosti. Uzvišeni kaže: ‘’I dosudi nam milost na ovome svijetu, i na onome svijetu – mi se, vraćamo Tebi!” – “Kaznom Svojom Ja kažnjavam koga hoću” – reče On – “a milost Moja obuhvaća sve; daću je onima koji se budu grijeha klonili i zekat davali, i onima koji u dokaze Naše budu vjerovali.’’ (El-’Araf 156) ‘’A ova Knjiga koju objavljujemo jeste blagoslovljena, zato je slijedite i grijeha se klonite da bi vam se milost ukazala.’’ (En-’Am 155)
9. Takvaluk daje plod zadobijanja Allahove zaštite. Uzvišeni kaže: ‘’A zaslužuju da ih Allah kazni kad brane drugima pristup Časnome hramu, a oni nisu njegovi čuvari. Čuvari njegovi trebaju biti samo oni koji se Allah boje, ali većina njih ne zna.’’ (Al-Anfal 34) ‘’Jer te oni nikako ne mogu od Allahove kazne odbraniti; nevjernici jedni druge štite, a Allah štiti one koji Ga se boje i grijeha klone.’’ (El-Džasije 19)
10. Takvaluk daje plod Upute bogobojaznog na razlikovanje Istine i neistine. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’O vjernici, ako se budete Allaha bojali, On će vam sposobnost darovati pa ćete Istinu od neistine moći rastaviti i preko ružnih postupaka vaših će preći i oprostiti vam. – A Allahova dobrota je neizmjerna.’’ (Al-Anfal 29)
Allah, Azze ve Dželle, pojasnio je, da će onaj koji Ga se pribojava zadobiti četiri velike stvari, a svaka od njih je bolja od dunjaluka i svega što je na njemu.
Prva: Razlikovanje Istine od neistine, a predstavlja znanje i Uputu kojima bogobojazni razlikuje Uputu i zabludu, Istinu i neistinu, halal i haram.
Druga i treća: Potiranje loših dijela, oprost grijeha, a svaka od ovih stvari može se svrstati jedna u drugu prilikom općenitog spomena. A kada se zajedno spomenu onda se pod potiranjem grijeha misli na male, a pod oprostom grijeha misli na potiranje velikih.
 
Četvrta: Velika i obilna nagrada.

Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’O vi koji vjerujete, Allaha se bojte i u Poslanika Njegova vjerujte, On će vam dvostruku milost Svoju darovati, i daće vam svjetlo pomoću kog ćete ići, i oprostiće vam – jer Allah prašta, i samilostan je.’’ (Hadid 28)

‘’Zar je onaj koji je bio u zabludi, a kome smo Mi dali život i svjetlo pomoću kojeg se među ljudima kreće, kao onaj koji je u tminama iz kojih ne izlazi? A nevjernicima se čini lijepim to što oni rade.’’ (En-’Am 122)
11. Takvaluk daje plod zaštite čovjeka od štete šejtana. Bogobojaznik se stalno prisjeća onoga što mu je Allah dao kao obavezu, uvijek je budan i traži oprosta. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Oni koji se Allaha boje, čim ih sablazan šejtanska dodirne, sjete se, i odjednom dođu sebi.’’ (Al-’Araf 201)
12. Radost na dunjaluku i Ahiretu. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’I neka se ničega ne boje i ni za čim neka ne tuguju Allahovi štićenici, oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali, za njih su dobre vijesti i na ovome i na onome svijetu – Allahove riječi niko ne može izmijeniti – to će, zaista, velik uspjeh biti.’’ (Yunus 62-64)
Radost na dunjauluku je lijep spomen i pohvala, ljubav i omiljenosti u srcima vjernika, te lijepi snovi, kao i ono što rob vidi od Allahove blagosti prema njemu, olakšane upute da čini najbolja djela, da se najbolje ponaša i odvraćanja od lošeg načina ponašanja. Od Ebu Zerra, radijAllahu anhu, prenosi se da je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, rečeno: „Šta misliš o čovjeku koji čini dobro pa ga ljudi za to pohvale?“ Odgovorio je: „To je ubrzana radost vjernika.“ (Muslim) Imam En-Nevevi, kaže: „Učenjaci kažu:„Značenje ove ubrzane radosti o dobru, dokaz je Allahovog zadovoljstva sa dotičnim čovjekom i Njegove ljubavi prema njemu, pa je On dao da bude zavoljen među stvorenjima. Ovo se podrazumijeva, kada čovjeka ljudi pohvale bez njegovog izlaganja za pohvalu, a lično izlaganje i traženje pohvale je pokuđeno.“ Radost na Ahiretu podrazumijeva prvu radost, a to je prilikom uzimanja duša. Uzvišeni kaže: ‘’Onima koji govore: “Gospodar naš je Allah” – pa poslije ostanu pri tome – dolaze meleki: “Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu koji vam je obećan.’’ (Fusilet 30) Radost u kaburu sa Allahovim zadovoljstvom i vječnom blagodati. Na Ahiretu je tek potpuna radost ulaska u Džennet koji je prepun blagodati i spasa od bolne patnje.
13. Čuvanje nagrade. Onaj koji se čuva da ne počini ono što je Allah zabranio i strpi se u činjenju pokornosti i izbjegavanju zabrana, te u Allahovim neugodnim i bolnim određenjima, Allah njegovu nagradu neće zapostaviti, jer kaže, u prijevodu značenja ajeta: “… ko se bude Allaha bojao i ko strpljiv bude bio – pa, Allah, uistinu, neće dopustiti da propadne nagrada onima koji dobra djela čine.” (Yusuf 90)
14. Pohvalni i lijepi ishodi na dunjaluku i Ahiretu pripadaju vjernicima. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Naredi čeljadi svojoj da namaz obavljaju i istraj u tome! Mi ne tražimo od tebe da se sam hraniš, Mi ćemo te hraniti! A samo one koji se budu Allaha bojali i grijeha klonili čeka lijep svršetak.’’ (Ta-Ha 132). ‘’Musa reče narodu svome: “Molite Allaha da vam pomogne i budite strpljivi, Zemlja je Allahova, On je daje u naslijeđe kome On hoće od robova Svojih; a lijep ishod će biti za one koji se budu Allaha bojali.” (El-’Araf 128). ‘’To su nepoznate vijesti koje ti Mi objavljemo; ni ti ni narod tvoj niste prije ovoga ništa znali. Zato budi strpljiv, ishod će, zaista, u korist čestitih biti.’’ (Hud 49). ‘’Taj drugi svijet daćemo onima koji ne žele da se na Zemlji ohole i da nered čine, a one koji se Allaha boje čeka sretan kraj.’’ (Qasas 83) Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je molio Allaha, Azze ve Dželle, za lijepe posljedice, govoreći: „Allahu, uljepšaj naš ishod u svim stvarima i sačuvaj nas od poniženja na dunjaluku i patnje na Ahiretu.“ (Ahmed, Taberani)
15. Uspjeh i spas na dunjaluku i na Ahiretu pripada bogobojaznima. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Oni koji se Allahu i Poslaniku Njegovu budu pokoravali, koji se Allaha budu bojali i koji od Njega budu strahovali – oni će postići ono što budu željeli.’’ ( En-Nur 52)
16. Takvaluk je tačka razdvajanja između vjernika i griješnika. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Zar ćemo postupiti s onima koji vjeruju i čine dobro kao s onima koji prave nered na Zemlji, ili, zar ćemo postupiti s onima koji se grijeha klone isto kao i s grješnicima?’’ (Sad 28) ‘’Misle li oni koji čine zla djela, da ćemo s njima postupiti jednako kao sa onima koji vjeruju i dobra djela čine, da će im život i smrt biti isti? Kako loše rasuđuju!’’ (Gašije 21) ‘’Za one koji se budu bojali Allaha biće, zaista, Dženneti uživanja u Gospodara njihova, zar ćemo muslimane sa nevje-rnicima izjednačiti? Šta vam je, kako rasuđujete?’’ (Qalem 34) Allah, Azze ve Dželle, neće bogobojazne, koji izvršavaju ono što im je naredio i izbjegavaju ono što je zabranio, učiniti kao one koji čine nared na zemlji, koji imaju mnoštvo grijeha i koji su nemarni prema pravima njihovog Gospodara. Njegova uzvišena mudrost, ne zahtijeva da bogobojazne i njihovom Gospodaru pokorne, te Njegovim naredbama podređene, koji slijede Njegova zadovoljstva, učini poput zločinaca koji su zapali u nepokornosti i nevjerstvo u Njegove dokaze. Ko misli da će Allah Uzvišeni izjednačiti sve njih na dunjaluku i Ahiretu loše je procijenio.  Njegova presuda je neispravna, a mišljenje neutemeljeno. Kategorička i stvarna procjena govori da, bagobojaznim vjernicima pripada pobjeda, spas i sreća u bližnjem i daljem vremenu, shodno djelima, i da zločincima koji su činili loša djela pripada srdžba, poniženje, patnja te nesreća i na dunjaluku i na Ahiretu.
17. Takvaluk je povod za veličanje Allahovih znamenja, jer su Allahova znamenja vanjski znakovi Vjere. Njihovo veličanje, poštivanje i izvršavanje i upotpunjavanje na najbolji način kako to rob može, ovaj respekt proističe iz bogobojaznosti srca. Onaj ko ih veliča dokazuje svoj takvaluk, ispravnost svoga vjerovanja, jer je njihovo veličanje pratilac Allahovog veličanja. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Eto toliko! Pa ko poštiva Allahove propise – znak je čestita srca.’’ ( El-Hadž 32)
18. Takvalukom djela bivaju ispravna i primljena. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, On će vas za vaša dobra djela nagraditi i grijehe vam vaše oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao, postići će ono što bude želio.’’ (El-Ahzab, 70-71) Uzvišeni je naredio bogobojaznost u tajnosti i javnosti, a posebno je naznačio ispravan govor, tj., da govor bude ispravan ili približno ispravan kada opravdano ne postoji potpuno uvjerenje, u vidu čitanja ili spomena. Naredio je dobro, a zabranio zlo. Traženje znanja i podučavanje drugih znanju, te nastojanja da se pronađu ispravna mišljenja u naučnim pitanjima. Naredio je blag i samilostan govor. Kao posljedica toga proizilazi ispravnost djela koja se neće pokvariti, oprost grijeha. Sa takvalukom su sve stvari ispravne i sa njim se odstranjuje sve zabranjeno. 
 
19. Takvaluk je razlog počasti kod Allaha. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji,… ‘’ (El-Hudžurat, 13) Najčasniji kod Allaha od ljudi je onaj koji je najbogobojazniji, a to je onaj koji ima najviše pokornosti i ibadeta, koji se suzdržava nepokornosti, a ne onaj koji ima više rodbine i sljedbenika, niti onaj ko je časnijeg porijekla. Allah, Azze ve Dželle, je Sveznajući i o svemu obaviješten i zna ko će se držati bogobojaznosti i u tajnosti i javnosti, a ko je se neće pridržavati u javnosti i tajnosti, pa će svakoga nagraditi prema onome što zaslužuje.
20. Sa takvalukom dolazi rješenje problema i izlaz iz svake poteškoće i nedaće. Allah putem takvaluka donosi opskrbu bogobojaznom odakle se i ne nada niti osjeti, niti mu može na um pasti. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’To je savjet za onoga koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje – a onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći; i opskrbiće ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta. Allah će, zaista, ispuniti ono što je odlučio; Allah je svemu već rok odredio.’’ (Et-Talaq 2-3)
21. Takvalukom se olakšvaju sve stvari. Ko se bude bojao Allaha, Azze ve Dželle, On će mu olakšati sve njegove stvari i sve poteškoće. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’A onome ko se Allaha boji, On će sve što mu treba učiniti dostupnim.’’ ( Et-Talaq 4)
22. Putem takvaluka se potiru loša djela i uvećavaju nagrade. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’To su, eto, Allahovi propisi, koje vam On objavljuje. A onome ko se bude Allaha bojao – On će preko ružnih postupaka njegovih preći i još mu veliku nagradu dati.’’ ( Et-Talaq 5)
23. Takvaluk daje plodove Upute i uzimanja pouke za bogobojazne, jer se oni okorištavaju ajetima, a tako ih upućuje na put razboritosti, savjetuje ih i odvaraća sa puta zablude. Uzvišeni kaže: ‘’To je objašnjenje svima ljudima i putokaz i pouka onima koji se Allaha boje.’’ (Ali Imran 138)
Allah, Azze ve Dželle, je Kur’an učinio pojašnjenjem za sve ljude, Uputom i savjetom za bogobojazne posebno. Ovo je mišljenje El-Hasena i Katade, i prihvatio ga je Hafiz Ibn Kesir. Riječi: „Ovo je“, ukazuju na ono što je prethodno rečeno u ajetu. Abdur-Rahman Nasir Es-S’adi, kaže: „Oba značenja su istinita.“
Molim Allaha Velikog. Gospodara Prijestolja časnog da mene i sve vjernike učini od bogobojaznih koji će zadobiti ove velike plodove, a On je Jedini kadar sve učiniti.
Autor: Dr. Seid El Kahtani

Osobine bogobojaznih

Posted: 10 Januara, 2014 in Akida

Bogobojazni imaju svojstva i djela kojima postižu sreću i na dunjaluku i na Ahiretu, a od ovih osobina navest ćemo neke za primjer, a ne da bi ih sve pobrojali.
Prvo: Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
‘’Elif Lam Mim. Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali; onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i molitvu obavljali i udjeljivali dio od onoga što im Mi budemo davali; ‘’(Beqara 1-3)
U ovim ajetima predstavljena je blagoslovljena skupina osobina bogobojaznih, a oni su:
1. Vjerovanje u nevidljivi svijet
2. Obavljanje namaza
3. Obavezno i pohvalno trošenje na svim putevima dobra
4. Vjerovanje u Kur’an i prije objavljene knjige
5. Potpuno uvjerenje i savršeno vjerovanje u Budući svijet. 
 
Uvjerenje je potpuno znanje u koje nema ni najmanje sumnje. Ko bude postupao po ovim svojstvima bit će od onih koji su postigli svoj cilj i pobjedu na dunjaluku i Ahiretu.
Drugo: Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
‘’Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih postupaka klone.’’ (El-Beqara 177)
U ovom velikom ajetu Allah, Azze ve Dželle, pojasnio je mnoga djela bogobojaznih i njihove časne i velike osobine:
1. Vjerovanje u Allaha, Azze ve Dželle
2. Vjerovanje u Sudnji dan
3. Vjerovanje u meleke
4. Vjerovanje u knjige koje je Allah objavio
5. Vjerovanje u vjerovjesnike
6. Davanje imetka bližnjim, siročadima, siromasima, putnicima, prosjacima, te oslobađanje robova
7. Obavljanje namaza
8. Davanje zekata
9. Ispunjenje ugovora
10. Strpljivost u neimaštini i bolest, te za vrijeme borbe s neprijateljima
11. Istinoljubivost u govoru, djelima i stanjima
Oni koji rade ova djela istinoljubivi su u svome vjerovanju, jer su njihova djela potvrdila njihov iman. I oni su spašeni, jer su ostavili zabrane a radili naredbe. Zato što su ove stvari sveobuhvatne za sve odlike dobra, sve ih uključuju i prate. Izvršenje ugovora potpada pod cjelokupnu Vjeru. Ko izvršava ova djela bolje će izvršavati ona mimo njih. To su oni čestiti i iskreni, bogobojazni.
Treće: Allah, Azze ve Dželle, nakon što je pojasnio strasti koje su ljudima uljepšane, kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
‘’Reci: “Hoćete li da vam kažem šta je bolje od toga? Oni koji se budu Allaha bojali i grijeha klonili imaće u Gospodara svoga džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći, u njima će vječno boraviti, i čiste žene, i Allahovu naklonost – a Allah poznaje robove Svoje – oni koji budu govorili: ’Gospodaru naš, mi, zaista, vjerujemo; zato nam oprosti grijehe naše i sačuvaj nas patnje u ognju!’; oni koji budu strpljivi, i istinoljubivi, i Allahu poslušni, i oni koji budu milostinju udjeljivali, i koji se budu u posljednjim satima noći za oprost molili.’’ (Ali Imran 15-17)
Blagoslovljena djela i časne osobine bogobojaznih:
1. Traženje sredstva približavanja Allahu, Azze ve Dželle, vjerovanjem u Njega
2. Traženja oprosta od Allalha, Azze ve Dželle
3. Traženje od Allaha, da ih sačuva od patnje u Vatri
4. Strpljenje u pokornosti Allahu i strpljivo izbjegavanje Allahovih zabrana, te strpljivo podnošenje Allahovih bolnih odredbi
5. Istinoljubivost u govoru, djelima i stanjima
6. Stalno ponizno stajanje, a označava konstantnu pokornost sa skrušenošću
7. Trošenje dobara i to na siromašne i potrebne
8. Traženje oprosta, a posebno u vremenima pred zoru, jer su oni svoj namaz odužili do nastupanja zore i sjeli tražeći oprosta od Allaha Uzvišenog
Njima pripadaju različite kategorije dobra i vječne blagodati. Njima pripada Allahovo zadovoljstvo koje je veće od svega. Oni će imati čiste supruge od svake mahane i manjkavosti, lijepoga ponašanja i potpune tjelesne savršenosti.
Četvrto: Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
‘’I nastojte zaslužiti oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela čine: i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole – a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? – i koji svjesno u grijehu ne ustraju. Njih čeka nagrada – oprost od Gospodara njihova i džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati, a divne li nagrade za one koji budu tako postupili!’’ (Ali Imran 133-136)
U ovim ajetima su predočena velika djela i prefinjene osobine onih koji imaju takvaluk. Allah, Azze ve Dželle, ih spominje nakon što im je naredio takmičenje do Njegovog oprosta i sustizanje Dženneta koji je pripremljen bogobojaznima. Ove osobine su prema sljedećem poretku:
1. Trošenje imetka u teškim i olakšanim okolnostima, neimaštini i izobilju, aktivnosti i neaktivnosti, zdravlju i bolesti
2. Prikrivanje srdžbe i njeno neiznošenje i strpljivost kada se susretnu sa onima koji im čine zlo, neće im se svetiti
3. Oprost svim onima koji su im nanijeli zlo, bilo djelom ili govorom
4. Spomen Allaha, i prijetnja nepokornima i obećanje bogobojaznima da Ga mole za oprost njihovih grijeha
5. Što brže pristupanje pokajanju i traženje oprosta prilikom činjenja malih i velikih grijeha
6. Neustrajavanje u grijesima, nego pravovremeno pokajanje
Potom je Allah, Azze ve Dželle, pojasnio nagradu onima koji budu postupali prema ovim osobinama, a to su oprost od njihovog Gospodara i Dženneti u kojima će biti vječna blagodat koju oko nije vidjelo niti uho čulo, a niti kada na um ljudima palo.
Peto: Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
‘’Oni koji su se Allaha bojali – u džennetskim baščama će, među izvorima, boraviti, primaće ono što im Gospodar njihov bude darovao, jer, oni su prije toga dobra djela činili, noću su malo spavali i u praskazorje oprost od grijeha molili, a u imecima njihovim bio je udio i za onoga koji prosi i za onoga koji ne prosi.’’ (Zarijat 15-19)
U ovim ajetima su predstavljena velika djela bogobojaznih, te njihove prefinjene osobine, a one su:
1. Lijepo izvršavanje ibadeta Allahu i činjenje dobročinstva prema Njegovim robovima
2. Noćni namaz ukazuje na iskrenost i usaglašenost srca i jezika. Oni su noću malo spavali
3. Traženje oprosta u praskozorje. Svoj namaz bi oduživali do nastupanja zore, a zatim bi na kraju njihovog noćnog namaza sjeli tražeći oprost od Allaha
4. Trošenje na one koji su u potrebi, one koji traže od ljudi, a i onih koji ne mole.
Ovo su osobine bogobojaznih koje je Allah uveo u Džennete koji sadrže sve vrste drveća i voća, kao i izvore sa kojih će se ti vrtovi napajati. Sa njih će piti i bogobojazni Allahovi robovi. Ovo su primjeri odlika bogobojaznih, a mnogobrojni su u Allahovoj, Azze ve Dželle, Knjizi i Sunnetu Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Autor: Dr. Seid El Kahtani

Važnost takvaluka (bogobojaznosti)

Posted: 10 Januara, 2014 in Akida

Takvaluk je jedan od najvažnijih povoda uspjeha i spasa na dunjaluku i Ahiretu, zbog nekoliko stvari, a od njih su:
1. Allah, Azze ve Dželle, je oporučio prvim i zadnjima takvaluk, pa kaže u prijevodu značenja ajeta: 
 
„Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, već zapovijedili da se bojite Allaha.’’ (En-Nisa 131)  
 
Ovo je velika oporuka za prvo i zadnje, u vidu bogobojaznosti koja podrazumijeva naredbu i zabranu, propisivanje propisa i nagrađivanje onoga ko ovu oporuku izvrši, a bolnu kaznu za onoga ko je zapostavi ili ignoriše. Zato Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
„A ako ne budete vjerovali, pa uistinu, Allahovo je ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji, Allah ni o kom nije ovisan i On je hvale dostojan.’’(En-Nisa 131)
Učenjak Abdur-Rahman Nasir Es-S’adi, Allah mu se smilovao, kaže: „Ako budete nezahvalni”, tako što ćete napustiti bogobojaznost i pripisati Allahu ono o čemu nije objavio dokaza, time samo sebi štetu nanosite, a nećete je nanijeti Allahu. Ništa od Njegove vlasti nećete okrnjiti. On ima bolje, veće i brojnije robove od vas koji mu se pokoravaju i ponizno izvršavaju Njegovu naredbu. Zbog toga je naveo iza ovih riječi odmah,: „A ako ne budete vjerovali, pa uistinu, Allahovo je ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji, Allah ni o kom nije ovisan i On je hvale dostojan.’’(En-Nisa 131), da Mu pripada potpuna darežljivost i sveobuhvatno dobročinstvo koje potječe iz riznica Njegove milosti koje neće biti okrnjene trošenjem, niti će ih umanjiti trošenje imetka danju i noću.“ Njegovo savršeno bogatstvo ogleda se u potpunosti Njegovih osobina. Allahovo ime El-Hamid ukazuje da je On dostojan svake zahvale i ljubavi, pohvale i veličanja. Pošto Se opisao osobinama pohvale, a to su osobine ljepote i uzvišenosti i pošto je Svojim stvorenjima dao mnogobrojne blagodati, onda je On hvaljen u svakoj situaciji. Ima li išta ljepše od zajedničkog spomena ova dva časna imena – Onaj koji je neovisan i dostojan hvale. Njemu pripada savršenstvo u Njegovoj neovisnosti i bogatstvu, savršenstvu u zahvali i savršenstvo zajedničkog spomena jednog s drugim.
2. Allah, Azze ve Dželle, je naredio bogobojaznost i obavezao postupanje po njoj Svojim robovima i to u mnogim ajetima, a od njih su:
Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
‘’I bojte se Dana kada ćete se svi Allahu vratiti, kada će se svakome ono što je zaslužio isplatiti, nikome krivo neće učinjeno biti.’’(Beqara 281)

‘’I bojte se Dana kada niko ni za koga neće moći ništa učiniti, kada se ničiji zagovor neće prihvatiti, kada se ni od koga otkup neće primiti i kada im niko neće u pomoć priteći.’’ (El-Beqara 48)

‘’I bojte se Dana kada niko ni za koga neće moći ništa učiniti, kada se ni od koga otkup neće primiti, kada nikome zagovor neće koristiti, i kada im niko neće moći pomoći!’’ (El-Beqara 123)

‘’O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog čovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. I Allaha se bojte – s imenom čijim jedni druge molite – i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi.’’ (En-Nisa 1)

‘’O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio i Allaha se bojte jer On dobro zna šta radite.’’ (Hašr 18)
Ajeti o naredbi bogobojaznosti su mnogobrojni. 
 
3. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je naredio bogobojaznost i podstakao na nju u mnogim hadisima, a od njih su:
Od Ebu Umame, radijAllahu anha, se prenosi da je čula Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako na Oprosnom hadžu govori: 
 
„Bojte se vašeg Gospodara, klanjajte pet vaših namaza, postite vaš mjesec, dajite zekat na vaše imetke, pokoravajte se vašim nadređeneim, ući ćete u Džennet vašeg Gospodara.“ (Tirmizi)
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, oporučio je Muazu ibn Džebelu , radijAllahu anhu, bogobojaznost, takvaluk. Njegova oporuka jednom čovjeku je kao oporuka čitavom ummetu, pa kaže: 
 
„Boj se Allaha gdje god bio. Loše djelo poprati dobrim, pa će ga pobrisati i prema ljudima lijepo postupaj.“ (Tirmizi, Ahmed)
Njegove riječi: „Boj se Allaha gdje god bio.“, kako kaže Hafiz Ibn Redžeb, Allah mu se smilovao, znače: „Želi reći, i u javnosti i u tajnosti, kada ga ljudi vide i kada ga ne vide.“
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je molio Allaha, Azze ve Dželle, za bogobojaznost i u javnosti i u tajnosti, pa bi govorio u svojoj dovi: 
 
„Molim te za strah od Tebe i u osami i u javnosti.“ (Nesai)
Hafiz Ibn Redžeb, Allah mu se smilovao, kaže: „Bojazan od Allaha u tajnosti i javnosti spada u spasonosna djela.“
Imam Ahmed je spjevao stihove:
Kada se jednoga dana osamiš
Nemoj reći: Osamio sam se
Nego reci, nada mnom ima kontrolor
Nemoj misliti da Allah, ijedan trenutak zaboravlja
I da je Njemu išta skriveno 
 
Ibn Es-Semak, ispjevao je:
O ti koji si ogrezao u grijehu, zar se ne stidiš
I kada si osamljen Allah je s tobom
U pogledu Tvoga Gospodara te je prevarilo Njegovo odgađanje
I dugotrajno pokrivanje tvojih grijeha
Ebu Muhammed Endelusi el-Kahtani spjevao je:
Kada se osamiš sumnjivo u tami, a duša te pozove na grijeh
Postidi se Allahovog pogleda
reci joj: Onaj ko je stvorio tamu vidi mene

Od Irbada ibn Sarije, radijAllahu anhu, prenosi se da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas je savjetovao, pa su se od toga naša srca uplašila a oči zasuzile. Rekli smo: Alahov Poslaniče, kao da je to savjet onoga koji odlazi, pa nam oporuči. Rekao je: „Oporučujem vam bogobojaznost, poslušnost i pokornost.“ (Ebu Davud, Tirmizi, Ahmed)
Hafiz Ibn Redžeb, Allah mu se smilovao, kaže: „Ove dvije riječi objedinjuju sreću dunjaluka i Ahireta.“
Od Burejde , radijAllahu anhu, se prenosi da je rekao: „Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za vojsku ili izvidnicu postavio zapovjednika u posebnom razgovoru bi mu oporučio bogobojaznost i činjenje dobra prema muslimanima koji su sa njim.“ (Muslim)
Zbog važnosti takvaluka Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je molio Gospodara za takvaluk. Od Ibn Mes’uda, radijAllahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio: „Allahu, molim Te za Uputu, bogobojaznost, čednost i neovisnost.“(Muslim)
4. Najviše što će ljude uvoditi u Džennet jeste bogobojaznost. Od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 
 
„Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je upitan o djelu koje će najviše ljude uvoditi u Džennet, pa je odgovorio: „Bogobojaznost i lijepo ponašanje.“ Pa je upitan o onome što će najviše ljude odvesti u Vatru. Odgovorio je: „Usta i spolni organ.“ (Buhari, Muslim)
5. Takvaluk je važniji od odjeće bez koje insan ne može, jer odjeća takvaluka ne može se istrošiti ili nestati. Stalno je sa robom, a predstavlja ljepotu srca i duše. Vanjska odjeća ima za cilj da pokrije vanjske stidne dijelove tijela, s vremena na vrijeme. Ili da bude ukras za čovjeka i poslije te nema nikakve druge koristi. Uz pretpostavku nepostojanja odjeće ukazuju se stidni dijelovi tijela za čije otkrivanje ne postoji smetnje, ako je to u nuždi. Ali, ako se pretpostavi da nema odjeće bogobojaznosti onda se otkrivaju unutrašnje pojedinosti i postiže poniženje i bruka. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
‘’O sinovi Ademovi, dali smo vam odjeću koja će pokrivati stidna mjesta vaša, a i raskošna odijela, ali, odjeća čestitosti, to je ono najbolje. – To su neki Allahovi dokazi da bi se oni opametili.’’ (El-’Araf 26). 
 
Bez ove odjeće čovjek ne može ni koliko je treptaj oka. Bez nje nema nikakve vrijednosti, počasti ili spasa. Ako čovjek ne obuče odjeću takvaluka, ostat će go, pa makar bio obučen. Najbolja odjeća za čovjeka je pokornost njegovom Gospodaru. Nema dobra u onome ko je Allahu nepokoran 
 
6. Takvaluk je važniji od hrane i pića. Allah, Azze ve Dželle, kaže:
 
 ‘’A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni !’’ (El-Beqara 197)
Ibn Omer, radijAllahu anhu, kaže: „U počast čovjeka ulazi i da ima lijepu opskrbu na putovanju.“ Allah, Azze ve Dželle, naredio je pripremanje opskrbe za putovanje, jer je pripremanjem opskrbe čovjek neovisan o stvorenjima i suzdržava se od njihovih imetaka. Pripremanje opskrbe ima korist i ispomoć je putnicima. Ovom opskrbom se želi postići forma količine i materije. Kada je Allah, Azze ve Dželle, naredio opskrbu za putovanje na dunjaluku naredio je i suštinsku opskrbu, a to je opskrba Ahireta, a koja se ogleda u pridruživanju takvaluka. To je stalna opskrba koja čovjeku koristi i na dunjaluku i na Ahiretu. To je opskrba takvaluka, opskrba do Kuće smiraja. Ona vodi u najpotpuniju slast i najuzvišeniju blagodat. Ko ostavi ovu opskrbu i sa njom nema veze, postat će izložen svakom zlu i zabranjen mu je dolazaka do Kuće bogobojaznih.
Opskrbi se bogobojaznošću
Jer ti ne znaš kada padne tama noći
Da li ćeš živjeti do zore
Koliko je zdravih bez bolesti umrlo
A koliko je bolesnih živjelo dugo vremena
Autor: Dr. Seid El Kahtani

Pojam bogobojaznosti (takvaluk)

Posted: 9 Januara, 2014 in Akida

‘Et-takva’, u arapskom jeziku označava opreznost i čuvanje.
Kaže se „Ittekajtuš-šej’“, tj., čuvao sam se toga. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’On je jedini dostojan da Ga se boje i On jedini prašta.’’ (EL-Mudesir 56)
On je Jedini dostojan da se čuva od njegove kazne, i Jedini je dostojan da se postupa prema onome što vodi Njegovom oprostu.
Osnova bogobojaznosti (takvaluka) je, da rob između sebe i onoga čega se plaši postavi zaštitu koja ga čuva. Takvaluk roba prema Njegovom Gospodaru znači da između sebe i onoga čega se pribojava od svoga Gospodara u vidu Njegove srdžbe i kazne postavi zaštitu. To se ogleda u činjenu pokornosti i izbjegavanju nepokrnosti. Iz ovog se očituje da je suština takvaluka kao što kaže Talek ibn Habib: „Takvaluk je da postupaš u skladu pokornosti Allahu uz svjetlo od Allaha želeći Allahovu nagradu i da ostaviš nepokornost Allahu uz svjetlo od Allaha bojeći se Allahove kazne.“
U potpuni takvaluk spada izvršavanje svih obaveza i izbjegavanje svih zabrana i sumnji. Poslije toga u to vjerovatno spada činjenje pohvalnih djela i izbjegavanje pokuđenih, a to je najveći stepen takvaluka (bogobojaznosti). Potpuni takvaluk definisao je ugledni ashab Abdullah ibn Mes’ud , radijAllahu anhu, u svome tefsiru Allahovih, Azze ve Dželle, riječi, u prijevodu značenja ajeta: ‘’O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani!’’ (Ali-Imran 102)
Rekao je: „Da Mu se čini pokornost, a izbjegava nepokornost, da bude spomenut a ne zaboravljen, da Mu se zahvaljuje a ne da Mu se bude nezahvalno.“ Hafiz Ibn Redžeb, kaže: „Zahvala Allahu spada u sve oblike činjenja pokornosti i ibadeta. Značenje riječi: „Da bude spomenut a ne zaboravljen“, je: Da rob svojim srcem spominje Allahove naredbe u svojim pokretima, smirajima, riječima i da ih primjenjuje i da se u tom pogledu u potpunosti kloni Njegovih zabrana. “
Imam El-Kurtubi, spominje: „Allahov, Azze ve Dželle, govor: „Bojte se Allaha onako kako se treba bojati“, pojašnjen je riječima Uzvišenog, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Zato se Allaha bojte koliko god možete,’’ (Tegabun 16) “
To znači: Bojte se Allaha istinski, koliko možete, i pojasnio da je ovakvo tumačenje ispravnije od mišljenja o derogaciji ovog ajeta. Derogacija se uzima kada se tekstovi ne mogu objediniti, a objedinjavanje je ovdje moguće i zato je prioritetnije.“
Takvaluk se nekada kao termin više upotrebljava za izbjegavanje zabrana, kao što kaže Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, kada je upitan o takvaluku. Rekao je: „Jesi li krenuo trnovitim putem?“ Odgovorio je: „Da.“ Upitao je: „Kako si postupio?“ Odgovorio je: „Kada vidim trnje odmaknem se, zaobiđem ga ili ga prođem.“ Rekao je: „To je takvaluk.“
U ovom značenju je Ibn El-Mu’tezz ispjevao stih:
Prođi se grijeha velikih i malih
Jer je to bogobojaznost
Postupaj kao onaj koji ide trnovitim putem
I čuva se onoga što vidi 
I nemoj potcjenjivati ni mali grijeh
Jer su i brda napravljena od kamenčića
Autor: Dr. Seid El Kahtani

Nifak ima opasne posljedice i kobne štete, a od njih su: 
 
1. Veliki nifak uzrokuje strah i strepnju u srcima. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Licemjeri se plaše da se vjernicima ne objavi sura koja bi im otkrila ono što je u srcima licemjera. Reci: „Samo se vi rugajte, Allah će doista na vidjelo iznijeti ono čega se vi plašite.““ (Et-Tevbe,64)
2. Veliki nifak iziskuje Allahovo prokletstvo. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Licemjerima i licemjerkama i nevjernicima Allah prijeti džehennemskom vatrom, vječno će u njoj boraviti, dosta će im ona biti! Allah ih je prokleo, i njih čeka patnja neprekidna.“ (Et-Tevbe, 68)
3. Veliki nifak munafika izvodi iz Islama jer skriva nevjerstvo a pokazuje dobro. Ovo je i gore od otvorenoga nevjerstva. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta : „Licemjeri će na samom dnu Džehennema biti i ti im nećeš zaštitnika naći.“ (En-Nisa, 145)
4. Veliki nifak neće biti oprošten od Allaha ako čovjek u njemu umre, jer je gori od otvorenoga nevjerstva kojem Uzvišeni Allaha kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Onima koji neće da vjeruju i koji čine nepravdu Allah doista neće oprostiti i neće im put pokazati, osim puta u Džehennem, u kome će vječno i zauvijek ostati, to je Allahu lako.“ (En-Nisa, 168-169)
5. Veliki nifak iziskuje džehennemsku patnju za munafika i zabranjuje mu Džennet. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Allah će sigurno zajedno sastaviti u Džehennemu licemjere i nevjernike.“ (En-Nisa, 140)
6. Veliki nifak munafika vječno vodi u Vatru, i iz nje nikada neće izaći. Allah, Azze ve Dželle, kaže, : „Licemjerima i licemjerkama i nevjernicima Allah prijeti džehennemskom vatrom, vječno će u njoj boraviti, dosta će im ona biti! Allah ih je prokleo, i njih čeka patnja neprekidna.“ (Tevbe, 68)
 
7. Veliki nifak uzrokuje da Allah zaboravi na munafika. „Licemjeri i licemjerke slični su jedni drugima, traže da se čine nevaljala djela, a odvračaju od dobrih, i ruke su im stisnute, zaboravljaju Allaha, pa je i On njih zaboravio. Licemjeri su zaista pravi nevjernici.“ (Et-Tevbe, 67)
8. Veliki nifak upropaštava sva djela. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Reci: „Trošili milom ili silom, od vas se neće primiti, jer ste vi opak narod.“ A prilozi njihovi neće biti primljeni zato što u Allaha i u Njegova Poslanika ne vjeruju, što s predanošću molitvu ne obavljaju i što samo preko volje udjeljuju.“ (Et-Tevbe, 53-54)
9. Zbog velikog nifaka Allah će munaficima ugasiti svjetlo na Sudnjem danu. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Na Dan kada će licemjeri i licemjerke vjernicima govoriti: „Pričekajte nas da se svjetlom vašim poslužimo! Vratite se natrag, pa drugo svjetlo potražite! “ – reći će se. I između njih će se pregrada postaviti koja će vrata imati, unutar nje biće milost, a izvan nje patnja.“ (El-Hadid, 13)
10. Veliki nifak lišava roba dove vjernika i blagoslova prilikom njegove smrti. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: „I nijednom od njih, kad umre, nemoj molitvu obaviti, niti sahrani njegovoj prisustvovati, jer oni u Allaha i Njegova Poslanika ne vjeruju i kao nevjernici oni umiru.“ (Et-Tevbe, 84)
11. Veliki nifak uzrokuje patnju na dunjaluku i Ahiretu. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Neka te ne oduševljavaju bogatstva njihova, a ni djeca njihova! Allah hoće da ih njima kazni na ovom svijetu i da skončaju kao nevjernici.“(Tevbe, 55)
12. Kada munafik javno očituje svoje vjerovanje postaje otpadnik od Islama i nad njim se primjenjuju propisi o otpadništvu.

Međutim, o prihvatanju njegova pokajanja u vanjštini pred sudstvom postoji razilaženje, jer munafici uvijek javno očituju Islam. Kada munafik prikrije svoj nifak i nevjeru sačuvao je svoj život i imetak, zato što je javno pokazao svoje vejerovanje, a Allah najbolje poznaje ono što duše kriju.

1. Kada munafik javno očituje svoje nevjerovanje to je uzrok neprijateljstva između njega i vjernika. Oni ga neće uzimati za prijatelja pa makar bio i najbliži rod. A ako javno ne iznese svoje nevjerovanje prema njemu će se postupati prema vanjštini, a Allah je taj koji zna šta duše kriju.
2. Mali nifak je licemjerstvo u djelima. On umanjuje i slabi vjerovanje. Onaj ko ga posjeduje u velikoj je opasnosti od Allahove kazne.
3. Nosilac malog nifaka je u opasnosti jer ga to može odvesti u veliki nifak
Utječemo se Allahu od Njegove srdžbe i od svih vrsta nifaka, maloga i velikoga. Molimo Allaha za oprost i spas i na dunjaluku i na Ahiretu.
Autor: Dr. Seid El Kahtani

OSOBINE MUNAFIKA – LICEMJERA

Posted: 9 Januara, 2014 in Akida

Munafici imaju mnogobrojne osobine. Allah, Azze ve Dželle, ih je pojasnio u Svojoj Časnoj Knjizi, a pojasnio ih je i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. Nema sumnje da Allahov , Azze ve Dželle, spomen osobina munafika ima mnogobrojne koristi, a od njih su:
1. Allahova, Azze ve Dželle, blagodat prema vjernicima, jer ih On obavještava o stanjima i osobinama munafika kako bi se od njih udaljili
2. Prijetnja vjernicima da ne krenu putevima munafika i upozorenje na preuzimanje njihovih osobina
3. Podsticaj vjernika na iskrenost prema Allahu, Azze ve Dželle, pročišćenje njihove nutrine i pokornost njihovih lica Allahu
Osobine munafika su mnogobrojne, a za primjer navodimo neke od njih:
Prva: Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
„Ima ljudi koji govore: „Vjerujemo u Allaha i u onaj svijet!“ – a oni nisu vjernici. Oni nastoje da prevare Allaha i one koji vjeruju, a oni, i ne znajući, samo sebe varaju.“ (El-Bekare, 8-9)
Iz ovih ajeta se očituje da su osobine munafika sadržane u sljedećem:
1. Govore: „Vjerujemo u Allaha i Sudnji dan“, ali nisu vjernici
2. Pokušaju prevariti Allaha i vjernike
3. U njihovim srcima je bolest
4. Kada im se kaže da ne čine nered na zemlji, oni odgovore: „Mi samo red uspostavljamo.“
5. Kada im se kaže: „Vjerujte kao što ljudi vjeruju“, oni odgovore: „Zar ćemo vjerovati kao što vjeruju luđaci?“
6. Kada susretnu vjernike, kažu: „Mi vjerujemo.“, a kada se osame sa svojim velikanima i poglavarima, kažu: „Mi smo sa vama, mi se samo izigravamo.“
7. Kupuju zabludu za uputu, pa njihova trgovina neće imati zarade i neće biti upućeni
Druga: Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
„Ima ljudi čije te riječi o životu na ovom svijetu oduševljavaju i koji se pozivaju na Allaha kao svjedoka za ono što je u srcima njihovim, a najljući su protivnici.“ (El-Bekare, 204)

„A kada mu se rekne: „Boj se Allaha!“ – on onda iz inada griješi. Njemu je dosta Džehennem, a on je, doista, grozno boravište.“ (El-Bekare, 206)
Iz ovih ajeta se očituju sljedeće osobine munafika:
1. Lijep i zadivljujući govor koji ostavlja dojma na srca
2. Allahovo posredovanje, jer on svjedoči ovome govoru i bilježi ga. Ovo je najveći zločin prema Allahu, Azze ve Dželle
3. Vještost u raspravljanju i velika snaga uvjeravanja kako bi se dotuklo svako protivljenje koje stoji na putu njihovoga cilja
4. Kada se sakriju i odu od ljudi, trude se u činjenu nepokornosti u vidu širenja nereda po zemlji
5. Kada im se naredi bogobojaznost, uzohole se i obuzme ih ponositost griješenja. Tako zajedno objedinjuju nedjela i oholost
Treća: Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
„Bolnu patnju navijesti licemjerima, koji prijateljuju s nevjernicima, a ne s vjernicima! Zar kod njih traže snagu, a sva snaga pripada samo Allahu.“ (En-Nisa, 138-139)
Osobine munafika koje se navode u ova dva ajeta su:
1. Prijateljuju, vole i pomažu nevjernike
2. Ponose se nevjernicima i od njih pomoć traže
Četvrta: Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
„Licemjeri misle da će Allaha prevariti, i On će ih za varanje njihovo kazniti. Kada ustaju da molitvu obave, lijeno se dižu, i samo zato da bi se pokazali pred svijetom, A Allaha gotovo da i ne spomenu.“ (En-Nisa, 142)

„Neodlučni su kome će se privoljeti, da li ovima ili onima. A onoga koga Allah u zabludi ostavi, ti nećeš naći načina da ga na Pravi put uputiš.“ (En-Nisa, 143)
Iz ova dva ajeta očituju se sljedeće osobine munafika:
1. Pokušavaju prevariti Allaha, a On će njih prevariti
2. Kada ustaju na namaz, ustaju lijeno
3. Pretvaraju se pred ljudima svojim djelima
4. Allaha spominju samo malo
5. Uvijek se dvoume između skupine vjernika i nevjernika 
 
Peta: Allah, Azze ve Dželle, o munaficima kaže, u prijevodu značenja ajeta:
 
„Reci: „Trošili milom ili silom, od vas se neće primiti, jer ste vi opak narod.“ A prilozi njihovi neće biti primljeni zato što u Allaha i u Njegova Poslanika ne vjeruju, što s predanošću molitvu ne obavljaju i što samo preko volje udjeljuju.“ (Et-Tevbe, 53-54)
Iz ova dva ajeta se očituju ružna svojstva munafika, a od njih su:
1. Allah ih je opisao kao očite griješnike, pa kaže: „Vi ste uistinu očiti griješnici.“
2. Ne vjeruju u Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem
3. Na namaz dolaze uvijek lijeno
4. Udjeljuju iz svoga imetka uvijek sa mrzovoljom
U ovim osobinama je krajnja pokuda munafika i onih koji postupaju po njihovim djelima. Svaka osoba treba da se udalji od griješenja, da vjeruje u Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da dolazi na namaz aktivna tijela i srca. Treba da dijeli imetak širokogrudno, postojana srca nadajući se nagradi od Allaha Jedinog. Ne treba da se poistovjećuje sa munaficima.
Šesta: Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
„Licemjeri se plaše da se vjernicima ne objavi sura koja bi im otkrila ono što je u srcima licemjera. Reci: „Samo se vi rugajte, Allah će doista na vidjelo iznijeti ono čega se vi plašite.““ (Et-Tevbe,64)

„A ako ih zapitaš, oni će sigurno reći:„Mi smo samo razgovarali i zabavljali se.“ Reci:„Zar se niste Allahu i riječima Njegovim i Poslaniku Njegovu rugali? Ne ispričavajte se! Jasno je da ste nevjernici, a tvrdili ste da ste vjernici.“ Ako nekima od vas i oprostimo, druge ćemo kazniti zato što su krivci.“ (Et-Tevbe, 65-66) 
 
Munafici se ismijavaju sa Allahom i Njegovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i vjernicima, ali ih je Allah, Azze ve Dželle, obrukao pojašnjavajući njihove osobine vjernicima.
Sedma: Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
„Licemjeri i licemjerke slični su jedni drugima, traže da se čine nevaljala djela, a odvračaju od dobrih, i ruke su im stisnute, zaboravljaju Allaha, pa je i On njih zaboravio. Licemjeri su zaista pravi nevjernici. Licemjerima i licemjerkama i nevjernicima Allah prijeti džehennemskom vatrom, vječno će u njoj boraviti, dosta će im ona biti! Allah ih je prokleo, i njih čeka patnja neprekidna.“ (Et-Tevbe, 67-68)
Iz ova dva ajeta očituju se neke osobine munafika:
1. Munafici su zaštitnici jedni drugih
2. Naređuju zlo, a zabranjuju dobro
3. Ne udjeljuju sadaku i ne čine dobročinstva. Oni su najškrtiji ljudi
4. Zaboravili su na Allaha, pa Ga samo malo spominju, pa je i On njih zaboravio lišavajući ih Svoje milosti i ne navodeći na dobro
5. Munafici su očiti griješnici
Osma: Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
„One koji vjernike ogovaraju zato što zekat daju, a rugaju se i onima koji ih s mukom daju, Allah će kazniti za izrugivanje njihovo, i njih čeka patnja nesnosna. Molio ti oprosta za njih ili ne molio, molio čak i sedamdeset puta, Allah im neće oprostiti, zato što u Allaha i Njegova Poslanika ne vjeruju. A Allah neće ukazati na Pravi put nevjernicima.“ (Et-Tevbe, 79-80)
Osobine munafika koje se očituju iz ova dva ajeta su:
1. S podozrenjem gledaju one koji dobrovoljno daju sadaku, kao i onoga koji mnogo udjeljuje, govoreći: Sa ovim udjeljivanjem želi pretvaranje u reputaciju. S podozrenjem gledaju i onoga siromaha koji daje malo, govoreći: Allahu nije potrebna milostinja ovoga
2. Ismijavanje s vjernicima
3. Ne vjeruju u Allaha i Njegovog Poslanika, alejhi sellam
Deveta: Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
„A kad bude objavljena koja sura, samo se zgledaju:„Da li vas ko vidi? “ – I onda se udaljuju. Neka Allah srca njihova bez podrške ostavi, zato što su od onih ljudi koji neće da razumiju.“ (Et-Tevbe, 127)
Kada se objavi sura, munafici pogledaju jedni u druge bivajući sigurnim da će ostaviti djelovanje po njoj čekajući zgodnu priliku da se sakriju od očiju vjernika. Zatim polahko umaknu i udalje se, pa ih je Allah kaznio kaznom koja je shodna njihovim djelima. Kao što su se udaljili od djela, Allah je njihova srca okrenuo i odvratio od Istine. Zato što oni ne shvataju ono što će im koristiti, a da shvataju kada bi se objavila sura povjerovali bi u nju i potčinili se njenoj naredbi. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Ima onih koji dolaze da te slušaju, ali čim se od tebe udalje, pitaju one kojima je dano znanje:„Šta ono on maloprije reče? “ To su oni čija je srca Allah zapečatio i koji se za strastima svojim povode.“ (Muhammed, 16) „Reci ti Meni ko će uputiti onoga koji je strast svoju za boga svoga uzeo, onoga koga je Allah, znajući ga, u zabludi ostavio i sluh njegov i srce njegovo zapečatio, a pred oči njegove koprenu stavio? Ko će mu,ako neće Allah, na Pravi put ukazati? Zašto se ne urazumite?“ (El-Džasije, 23)
Deseta: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: 
 
„To je namaz munafika koji sjedi i čeka sve dok sunce ne bude između dva šejtanova roga, a zatim ustane i skljuca četiri rek’ata spominjući Allaha sasvim malo.“ (Muslim)
Iz ovog hadisa očituju se dvije osobine munafika, one su:
1. Odgađanja namaza iz njegovog propisanog vakta
2. Brzinsko obavljanje namaza (poput kljucanja) u kojem se Allah samo malo spominje
Jednaesta: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: 
 
„Najteži namaz munaficima jesu jacija i sabah. A da znaju kolika je nagrada za njih došli bi na ove namaze, pa makar i puzeći.“ (Buhari, Muslim)
Sve ove osobine su navedene kao primjeri, a stvarne osobine munafika su mnogobrojne u Allahovoj, Azze ve Dželle, Knjizi i Sunnetu Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Molimo Allaha za oprost i spas na dunjaluku i Ahiretu.
Iz prethodno rečenog može se reći da su osobine munafika općenito sljedeće:
1. Pozivaju se na iman, a lažu
2. Pokušavaju prevariti Allaha i vjernike, a varaju sami sebe
3. U njihovim srcima je bolest, pa im je Allah povećao bolest
4. Pozivaju se na popravljanje stanja, a oni nered čine
5. Optužuju vjernike za suludost
6. Ismijavaju se sa vjernicima
7. Kupuju zabludu za Uputu
8. Njihov govor je lijep, a najžešći su protivnici
9. Pozivaju Allaha za svjedoka za ono što je u njihovim srcima, a oni lažu
10. Spretni su u raspravljanju s neistinom
11. Kada se sakriju od ljudi ulažu trud u neistinu
12. Kada im se kaže: Bojte se Allaha, obuzme ih ponositost u griješenju
13. Prijateljuju sa nevjernicima, pomažu ih i služe 
14. Ponose se nevjernicima i od njih pomoć traže
15. Kada ustaju na namaz ustaju lijeno
16. U svojim djelima se pretvaraju pred ljudima
17. Allaha malo spominju
18. Dvoume se između nevjernika i vjernika
19. Ne vjeruju u Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem
20. Munafici su očiti grješnici
21. Troše svoje imetke sa mrzovoljom
22. Munafici su zaštitnici jedni drugih
23. Škrtare i ne troše na putevima dobra
24. Naređuju zlo, a zabranjuju dobro
25. Zaboravili su Allaha, pa je i On njih zaboravio
26. S podozrenjem gledaju one vjernike koji dobrovoljno udjeljuju
27. Odgađaju namaz od njegovog propisanog vremena
28. Namaz obavljaju poput kljucanja životinje i u njemu spominju Allaha samo malo
29. Najteži namazi su im jacija i sabah
30. Izostaju za zajedničkog namaza
31. Njihova srca su tvrda, a pameti manjkave
32. Nisu zadovoljni Islamom kao vjerom
33. Od Vjere uzimaju samo ono što odgovara njihovim željama
34. Govore ono što ne rade
35. U miru pokazaju hrabrost, a u ratu su kukavice
36. Ne traže suda od Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem
37. Osjećaju nelagodu i stiješnjenost u dušama od presude Allaha i Njegovog Poslanika, alejhi sellam
38. Odvaraćaju vjernike od džihada
39. Gube nadu u Allahovu milost i ne nadaju se Njegovoj pomoći
40. Svojom borbom ciljaju ovaj dunjaluk, a kada izgube nadu i u njega onda postanu destruktivni 
41. Kada se raspravljaju očito griješe
42. Bore se protiv Islama i njegovih sljedbenika na skriven način i to pod imenom Islama
43. Njih interesuju samo lične koristi
44. Vrijeđaju iskrene učenjake optužujući ih za laž i mjenjanje činjenica
45. Potiču sumnje oko Islama kako bi ljude odvratili od ulaska u njega
46. Mrze one koji pomažu Vjeru
47. Kada pričaju lažu
48. Nastoje iznevjeriti Allaha, Njegovog Poslanika i vjernike
49. Iznevjeravaju obećano
50. Svaki munafik ima dva lica: Jedno lice za vjernika, a jedno za neprijatelja Vjere
51. Ne shvataju ono u čemu im je korist, niti slušaju ono što će im korisititi. Ne gledaju u Allahove dokaze koji ukazuju na Njegovu moć
52. Izvrću zakletvu u govoru zato što znaju da se srca vjernika ne mogu s njima smiriti
53. Srca su im nemarna prema dobru, a tijela ne idu prema njemu
54. Najprljaviji su srcima, a najljepši tijelima
55. U sebi skrivaju dvoličnjaštvo, pa ga je Allah otkrio na njihovim licima i jezicima
56. Krše ugovore radi dunjaluka
57. Ismijavaju se Časnom Kur’anu
Ovo su osobine munafika, pa ih se, muslimanu, čuvaj prije nego što ti dođe Suđeni čas.

Autor: Dr. Seid El Kahtani

PLODOVI I KORISTI IMANA

Posted: 9 Januara, 2014 in Akida

Iman ima koristi i plodove koji se ne mogu pobrojati, niti sakupiti na jedno mjesto. Koliko samo tih koristi ima u srcu, tijelu, lijepom životu, dunjaluku i Ahiretu. Općenito govoreći, dobro dunjaluka i Ahireta i otklanjanje svih zala spada u plodove imana. Od tih plodova i koristi su sljedeće:

1. Priželjkivanje Allahove, Azze ve Dželle, zaštite. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: „I neka se ničega ne boje i ni za čim nek ne tuguju Allahovi štićenici, oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali. “ (Junus, 62-63) Allah, Azze ve Dželle, također kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Allah je zaštitnik onih koji vjeruju i On ih izvodi iz tmina na svjetlo,…“ (El Bekare, 257) Tj., izvodi ih iz tame nevjerstva na svjetlo imana, iz tame neznanja na svjetlo znanja, iz tame grijeha na svjetlo pokornosti, iz tame nemara na svjetlost budnosti i spomena.

2. Zadobijanje Allahovog zadovoljstva. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima, traže da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćaju, i molitvu obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima će se Allah sigurno smilovati.“ (Et-Tevba, 71) „Allah obećava vjernicima i vjernicama džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno boraviti, i divne dvorove u vrtovima edenskim. A i malo naklonosti Allahove veće je od svega toga; to će, doista, uspjeh veliki biti!“ (Et-Tevbe,72) Postigli su Allahovo zadovoljstvo i Njegovu milost i zadobili ova lijepa staništa svojim vjerovanjem, kojim su upotpunili svoje duše i upotpunili su jedni druge izvršavajući pokornost Allahu i pokornost Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, naređujući dobro i odvraćajući od zla. Zadobili su najveći uspjeh i spas.
3. Potpun iman sprječava ulazak u Vatru. Slab iman sprječava da se vječno boravi u Vatri. Onaj ko bude vjerovao izvršavajući sve obaveze i ostavljajući sve zabrane neće ući u Vatru, kao što u Vatri neće vječno boraviti onaj u čijem srcu ima nešto imana.
4. Allah od onih koji vjeruju otklanja sve neugodnosti, čuva ih od svih poteškoća i nedaća. On kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Allah doista štiti vjernike, Allah sigurno ne voli ni jednog izdajnika, nezahvalnika.“ (El-Hadž, 38) Tj., od njih otklanja svaku nedaću, zlo ljudskih i džinskih šejtana, štiti ih od neprijatelja, štiti ih od nedaća prije nego što dođu. On odiže i umanjuje te neugodnosti nakon što dođu. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Poslije smo spasavali poslanike Naše i one koji su vjerovali. Eto tako, dužnost je naša da spasimo vjernike. “ (Junus, 103) „A riječ Naša je davno rečena o robovima Našim, o poslanicima: Oni će biti, doista, potpomognuti i vojska Naša će zacijelo pobijediti!“ (Es-Saffat, 171-173) „…a onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći.“ (Talak,2) Od svega onoga što ljudima predstavlja poteškoću. I kaže u prijevodu značenja ajeta: „A onome ko se Allaha boji, On će sve što mu treba učiniti dostupnim.“ (Talak, 4) Bogobojaznom vjerniku Allah olakšava i štiti ga od poteškoća, olakšava mu poteškoće, svakoj brizi daje rješenje, svakoj poteškoći izlaz i opskrbljuje ga odakle se i ne nada. Dokazi za ovo su mnogobrojni iz Kur’ana i Sunneta.
5. Iman daje plod lijepoga života i na dunjaluku i na Ahiretu. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život, i doista, ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili.“ (En-Nahl, 97) Jedna od specifičnosti vjerovanja jeste da postiže smiraj srca, njegovo raspoloženje i zadovoljstvo onim čime ga je Allah opskrbio. Te da se ne veže za druge. To je ustvari lijep život. Temelj lijepoga života jeste raspoloženje i smiraj srca i njegovo nezbunjivanje onim čime je zbunjen onaj koji nema ispravnog imana. Lijep život podrazumijeva lijepu i dozvoljenu opskrbu, zadovoljstvo s malim, sreću, slast ibadeta na dunjaluku, činjenje pokornosti i ushićenost s njome. Imam Ibn Kesir kaže: „Ispravno je da lijep život obuhvata sve spomenuto.“ Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Spašen je onaj ko prihvati Islam, ko bude dostatno opskrbljen i kome Allah da zadovoljstvo u onome što mu je podario.“ (Muslim) Također kaže, sallallahu alejhi ve sellem: „Allah sigurno neće nanijeti nepravdu vjerniku dobrim koje mu dadne na dunjaluku i za koje će biti nagrađen na Ahiretu. Kafir se hrani dobrim, ali ga ne čini radi Allaha na dunjaluku, sve dok ne dođe na Ahiret kada neće imati dobra kojim će biti nagrađen.“ (Muslim)
6. Sva djela i verbalni izrazi bivaju ispravni i upotpunjeni prema unutrašnjem osjećaju u srcu onoga ko ih čini u vidu imana i iskrenosti. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Ko bude dobra djela činio i uz to vjernik bio, trud mu neće lišen nagrade ostati, jer smo mu ga sigurno Mi pribilježili.“ (El-Enbija, 94) Tj., neće negirati njegov trud niti zapostaviti njegovo djelovanje, nego će ga uvišestručiti shodno jačini njegovog vjerovanja. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „A onaj ko želi onaj svijet i trudi se da ga zasluži, a vjernik je, trud će mu hvale vrijedan biti.“ (El-Isra, 19) Trud je za Ahiret, to je djelovanje svim onim djelima kojima se približava Ahiretu i koje je Allah propisao jezikom Njegovog Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.
7. Onoga ko nosi iman u svom srcu Allah će uputiti na Pravi put. Na Pravom putu će ga uputiti na istinsko znanje i postupanje po njemu. Za prihvatanje onoga što je Allahu omiljeno i stalnom izražaju zahvalnosti. Prihvatat će neugodnosti i nedaće sa zadovoljstvom i strpljivošću. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „One koji vjeruju i čine dobra djela Gospodar njihov će na Pravom putu podržati, zato što vjeruju, rijeke će teći ispred njih u džennetima zadovoljstva.“ (Junus, 9) Imam Ibn Kesir, Allah mu se smilovao, kaže: „Moguće je da harf ‘ba’ ovdje bude uzročan, pa bi glasilo: Prema njihovom vjerovanju na dunjaluku Allah će ih na Sudnjem danu uputiti na Pravi put (Sirati ćuprija) sve dok ga ne pređu i završe u Džennetu. Moguće je, da je ovdje harf ‘ba’ za ispomoć, kao što kaže Mudžahid (Jehdihim rabbuhum bi imanihim). Bit će im svjetlo pomoću kojeg će ići. “ Također je rečeno da će se čovjeku prikazati njegovo djelo u lijepome liku i prijatnom vjetru, kada ustane iz kabura koji će blago oko njega puhati i obradovati ga svakim dobrom. Reći će mu: „Ko si ti?“ A on će odgovoriti: „Ja sam tvoje dobro djelo.“, pa će mu se načiniti svjetlo ispred njega sve dok ga ne uvede u Džennet.
8. Istinsko vjerovanje daje plod Allahove ljubavi prema robu i daje da bude voljen u srcima vjernika. Koga Allah zavoli, zavole ga vjernici. Tako postigne sreću i spas. Mnogobrojne su koristi iz ljubavi prema vjernicima: Lijepa pohvala, dova za vjernika, mrtvog ili živog. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „One koji su vjerovali i dobra djela činili, Milostivi će sigurno voljenim učiniti.“ (Merjem, 96)
9. Zadobijanje vodstva u Vjeri. I ovo je od plodova vjerovanja, tj., da Allah vjernicima koji su upotpunili svoje vjerovanje, znanjem i djelom, da jezik koji samo istinu govori i da ih učini predvodnicima koji po Njegovoj naredbi upućuju druge i da budu slijeđeni u tome. Allah, Azze ve Dželle, kaže: „Između njih smo Mi vođe određivali i oni su, odazivajući se zapovijedi Našoj, na Pravi put upućivali, jer su strpljivi bili i u dokaze Naše čvrsto vjerovali.“ (Es-Sedžda, 24) Sa strpljenjem i uvjerenjem postiže se vodstvo u vjeri, jer je vrhunac i potpunost imana u strpljenju i uvjerenju.
10. Podizanje stepena. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje.“ (Mudžadela, 11) Oni su na najvišem stepenu od svih stvorenja kod Allaha, Azze ve Dželle, i kod Njegovih robova na dunjaluku i Ahiretu. Ovo uzdignuće su postigli sa ispravnim vjerovanjem, znanjem i uvjerenjem.
11. Radost počasti od Allaha i potpuna sigurnost u svakom pogledu, kao što Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „A ti obraduj vjernike.“ (Et-Tevbe, 112) Ovo je spomenuto u općenitom smislu kako bi obuhvatilo i ubrzano i odgođeno dobro. Ograničio ga je u sljedećim riječima. Npr.: „A one koji vjeruju i dobra djela čine, obraduj džennetskim baščama…“ (El-Bekare, 25) Njima pripada apsolutna i ograničena radost, i njima pripada apsolutna bezbjednost na dunjaluku i Ahiretu, kao što se navodi u primjeru Allahovih, Azze ve Dželle, riječi, u prijevodu značenja ajeta: „Biće sigurni samo oni koji vjeruju i vjerovanje svoje s mnogoboštvom ne miješaju, oni će biti na Pravom putu.“ (El-An’am, 82) Njima pripada ograničena bezbjednost kao što se navodi u primjerima Allahovih, Azze ve Dželle, riječi, u prijevodu značenja ajeta: „… neka se zato oni koji vjeruju i dobra djela čine ničega ne boje i ni za čim nek ne tuguju.“ (El-An’am, 48) Otklonio je od njih strah od onoga što ih čeka u budućnosti i tugu od onoga što je prošlo, kako im se upotpunjuje bezbjednost, a vjerniku pripada potpuna bezbjednost i na dunjaluku i na Ahiretu, pripada mu radosna vijest o svakom dobru.
12. Putem imana se postiže višestruka nagrada, te potpunost svjetla pomoću kojeg rob hodi u toku svog života i kojim će hoditi na Sudnjem danu. Na dunjaluku ide pomoću svjetla svoga znanja i istinskog vjerovanja, a kada se na Sudnjem danu pogase sva svjetla ići će sa svojim svjetlom preko Sirat ćuprije sve dok ne dođe do Kuće počasti i blagodati. Tako je Allah uzročno vezao oprost za vjerovanje. Kome oprosti njegova ružna djela spasit će se od kazne i postići najveću nagradu. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: „A one koji vjeruju i dobra djela čine, obraduj džennetskim baščama…“ (El-Bekare, 25)
13. Postizanje spasa i Upute za vjernike povodom njihovog vjerovanja. Allah, Azze ve Dželle, poslije spomena vjerovanja vjernika, onako kako je to objavljeno Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, i kako je to objavljeno onima prije njega, u vidu vjerovanja u nevidljivo, obavljanje namaza i davanja zekata, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „O vi koji vjerujete, Allaha se bojte i u Poslanika Njegova vjerujte, On će vam dvostruku milost Svoju darovati, i daće vam svjetlo pomoću kog ćete ići, i oprostiće vam, jer Allah prašta i samilostan je.“ (Hadid, 28) „Njima će Gospodar njihov na Pravi put ukazati i oni će ono što žele ostvariti.“ (El-Bekare, 5) Ovo je potpuna uputa i savršeni spas. Nema puta ka Uputi i spasu osim putem potpunoga vjerovanja.
14. Okorištavanje poukama jedan je od plodova vjerovanja. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: „I nastavi savjetovati, savjet će vjernicima, doista, koristiti.“ (Darijat, 55) Ovo je zato, jer vjerovanje podstiče onoga ko ga nosi u svome srcu na pridržavanje Istine, njeno slijeđenje, znanjem i djelom. Sa njim je veliki aparat i priprema za prihvatanje korisnih savjeta. Kod njega nema zapreke koja ga sprječava da prihvati Istinu niti da po njoj postupa.
15. Iman podstiće onoga ko ga nosi u svome srcu da zahvaljuje u stanju izobilja i da bude strpljiv u stanju oskudice, te da zarađuje dobro u svim vremenima. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego što je damo, zapisana u Knjizi, to je Allahu, uistinu, lako, da ne biste tugovali za onim što vam je promaklo, a i da se ne biste previše radovali onome što vam On dade. Allah ne voli nikakve razmetljivce, hvalisavce.“ (El-Hadid, 22-23) „Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi, a On će srce onoga koji u Allaha vjeruje uputiti, Allah sve dobro zna.“ (Et-Tagabun,11) Da nema drugog ploda imana, do utjehe onome ko ga u srcu nosi prilikom nedaća i neugodnosti kojima je svako izložen u svakom vremenu, druženje sa imanom i uvjerenjem bi bilo najveća utjeha. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Čuditi se vjerniku jer je za njega sve dobro, a to nema niko drugi osim vjernika. Ako se nađe u izobilju zahvaljuje i to mu je dobro. Ako ga snađe oskudica strpi se, pa je to opet dobro za njega.“ (Muslim) Zahvala i strpljenje su sjecište svakoga dobra. Vjernik iskorištava dobra u svakom vremenu, zarađuje u svim okolnostima. U blagodatima i izobilju mu se objedinjuju dvije blagodati: Blagodat postizanja onoga što mu je omiljeno i blagodat upute na zahvalu koja je na višem stepenu od toga. Time mu se upotpunjuje blagodat. Prilikom nastupanja oskudice objedinjuju mu se tri blagodati: Blagodat potiranja loših djela, blagodat zadobijanja stepena strpljivosti koja je veća od toga i blagodat lahkoga pretrpljivanja nedaće, jer kada zna da će dobiti nagradu i kada se uvježbao biti strpljiv nedaća mu biva isuviše lahka.
16. Ispravno vjerovanje odbacuje sumnje i nedoumice, bori se i prekida sve sumnje koje se nađu pred mnogim ljudima i štete im u njihovoj vjeri. Za bolesti sumnji koje bacaju ljudski i džinski šejtani, te duše koje su sklone zlu, nema drugog lijeka osim ostvarenja imana. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Pravi vjernici su samo oni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju, i poslije više ne sumnjaju, i bore se na Allahovom putu imecima svojim i životima svojim. Oni su iskreni.“ (Hudžurat, 15)
Liječenje ovih šejtanskih prišaptavanja biva sa:
1. Prekidanje šejtanskih prišaptavanja
2. Traženje utočišta od zla onoga koji nabacuje ova prišaptavanja, a to je šejtan
3. Čvrsto držanje za čisto vjerovanje uz izgovaranje Amentu billahi
4. Završavanje sa razmišljanjem o tim vesvesama
17. Vjerovanje u Allaha, Azze ve Dželle, je utočište za vjernike u svemu onome što ih snađe, bilo da se radi o radosti, žalosti, strahu, sigurnosti, pokornosti, nepokornosti i ostalim stvarima koje svako mora doživjeti. Prilikom prijaznosti i radosti nalaze utočište u vjerovanju, zahvaljivat će Allahu i iznositi Njegove pohvalne osobine. Koristit će blagodati u onome što On voli, a prilikom neugodnosti i tuge naći će utočište opet u imanu, i to s nekoliko aspekata. Tražit će utjehu u vjerovanju i njegovoj slasti. Tražit će utjehu u posljedicama nedaća, a to je nagrada. Tugu i razočarenje će dočekati sa raspoloženjem srca i povratkom na lijep život koji se odupire tugi. Tražit će utočište u istinskom vjerovanju prilikom straha. U njemu će naći smiraj i to će im još više povećati vjerovanje, čvrstinu, snagu i hrabrost. Nestat će straha koji ih je snašao kao što Allah, kaže o ashabima: „One kojima je, kad su im ljudi rekli: Neprijatelji se okupljaju zbog vas, treba da ih se pričuvate! – to učvrstilo vjerovanje, pa su rekli: Dovoljan nam je Allah i divan je On Gospodar! I oni su se povratili obasuti Allahovim blagodatima i obiljem, nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah bude njima zadovoljan, Allah je neizmjerno dobar.“ (Ali Imran, 173)
18. Ispravno vjerovanje sprječava roba da zapadne u uništavajuće grijehe. Od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Bludnik dok čini blud nije vjernik. Dok krade nije vjernik. Dok pije alkohol nije vjernik.“ (Muslim) Kome se ovo desi, dešava mu se zbog slabosti njegovog imana, nestanka njegovog svjetla i stida od Allaha. Ovo je poznato i očevidno. Ispravno i iskreno vjerovanje popraćeno je stidom od Allaha, ljubavlju prema Njemu i jakoj nadi u Njegovu nagradu i strah od Njegove kazne. Željom za postizanjem mora svjetlosti, ove stvari naređuju onome ko ima vjerovanje da čini svako dobro, a odvaraćaju ga od svakoga zla.
 
19. Najbolja stvorenja su dvije grupe onih koji vjeruju. Od Ebu Musaa , radijAllahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Primjer vjernika koji uči Kur’an je kao primjer utrudže. Miris mu je lijep i okus mu je lijep. Primjer vjernika koji ne uči Kur’an je kao primjer datule koja nema mirisa ali je slatkog okusa. Primjer munafika koji uči Kur’an je poput rjehana čiji je miris lijep, a okus gorak. A primjer munafika koji ne uči Kur’an je kao primjer hanzale koja nema mirisa a okus joj je gorak.“ (Muslim)
Ljudi se dijele na četiri vrste:
Prvi: Oni koji su dobri i čije dobro prelazi na druge. Ovo je najbolji dio ljudi. Vjernik koji uči Kur’an i naučava vjerske nauke koristan je sebi, a i drugima. Blagoslovljen je gdje god bio.
Drugi: Dobar u duši, nosi dobro ali je vjernik koji nema znanja kojeg bi prenio na druge. Ovo su dva dijela koja predstavljaju najbolja stvorenja. Dobro koje je u njima vraća se na njihov krnjavi iman. Njihovo dobro je prelazno na druge shodno stanju vjernika.
Treći: To je onaj koji nema dobra, ali njegova šteta ne prelazi na druge.
Četvrti: Onaj koji je zao prema sebi, ali i prema drugima. Ovo je najgori dio ljudi.
Svo dobro potječe od imana i popratnih stvari koje su vezane za iman, a zlo se vraća na gubitak imana i osobine koje su mu suprotne.
20. Iman daje plod zadobivanja namjesništva na zemlji. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Allah obećava da će one među vama koji budu vjerovali i dobra djela činili sigurno namjesnicima na Zemlji postaviti, kao što je postavio namjesnicima one prije njih, i da će im zacijelo vjeru njihovu učvrstiti, onu koju im On želi, i da će im sigurno strah bezbjednošću zamijeniti, oni će samo Meni ibadet činiti, i neće druge Meni ravnim smatrati. A oni koji i poslije toga budu nezahvalni – oni su pravi griješnici.“ (En-Nur, 55)
21. Putem imana Allah daje pobjedu robu. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „… a dužnost Nam je bila vjernike pomoći.“ (Er-Rum, 47)
22. Iman daje plod ponosa robu. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „A snaga je u Allaha i Poslanika Njegova, i u vjernika, ali licemjeri neće da znaju.“(Munafikun, 8)
23. Iman daje plod da nevjernici ne zavladaju vjernicima. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „A Allah neće dati priliku nevjernicima da unište vjernike.“ (En-Nisa, 141)
24. Potpuna bezbjednost i Uputa. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Biće sigurni samo oni koji vjeruju i vjerovanje svoje s mnogoboštvom ne miješaju, oni će biti na Pravom putu. “ (El-An’am, 82) 
 
25. Čuvanje truda vjernika. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „One koji budu vjerovali i dobra djela činili – Mi doista nećemo dopustiti da propadne nagrada onome koji je dobra djela činio.“ (El-Kehf, 30)
26. Povećanje imana za vjernike. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „A kada bude objavljena neka sura, ima ih koji govore: „Kome je od vas ova učvrstila vjerovanje?“ – Što se tiče vjernika, njima je učvrstila vjerovanje, I oni se raduju.“ (Et-Tevbe124)
27. Spas vjernika. Allah, Azze ve Dželle, u priči o Junusu kaže, u prijevodu značenja ajeta: „Odazvasmo i tegobe ga spasismo, eto tako Mi spašavamo vjernike.“ (El-Enbija, 88)
28. Velika je nagrada za one koji nose istinsko vjerovanje u srcima. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „… a Allah će sigurno vjernicima veliku nagradu dati.“ (En-Nisa, 146)
29. Privrženost onih koji nose iman u svojim srcima Allahu, Azze ve Dželle. To je posebna privrženost. Privrženost upućenosti, nadahnuća i ispravnosti. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „… jer Allah je na strani vjernika.“ (El-Enfal, 19)
30. Nosioci imana su sigurni od straha i tuge. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „… neka se zato oni koji vjeruju i dobra djela čine ničega ne boje i ni za čim nek ne tuguju.“ (El-En’am,48)
31. Velika nagrada. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „… I vjernicima koji čine dobra djela donosi radosnu vijest da ih čeka nagrada velika.“ (El-Isra, 9)
32. Nagrada na koju se neće prigovoriti. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „One koji vjeruju i dobra djela čine zbilja čeka nagrada neprekidna.“ (Fussilet, 8)
33. Kur’an je Uputa i milost za vjernike. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: „O ljudi, već vam je stigla poruka od Gospodara vašeg i lijek za vaša srca i uputstvo i milost vjernicima.“ (Junus, 57) Lijek i milost: „Mi objavljujemo u Kur’anu ono što je lijek i milost vjernicima, a nevjernicima on samo povećava propast.“ (El-Isra, 82)
On je njima Uputa i lijek.
34. Nosioci imana imaju sljedeće: „Oni su zbilja pravi vjernici, njih počasti, i oprost, i obilje plemenito kod Gospodara njihova čekaju.“ (El-Enfal, 4)
Autor: Dr. Seid El Kahtani

OGRANCI IMANA

Posted: 9 Januara, 2014 in Akida

Iman ima mnogobrojne ogranke, a to nam ukazuje da kada se iman pojedinačno spomene podrazumijeva čitavu Vjeru. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je općenito i pojedinačno pojasnio ogranke imana.
Općenito: Od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „ Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko ogranaka, a stid je jedan ogranak imana. “
U drugoj predaji stoji: „ Iman je sedamdeset i nekoliko, odnosno šezdeset i nekoliko ogranaka. Najbolji je izgovaranje, la ilahe illallah, a najmanji uklanjanje onoga što smeta s puta. Stid je jedan dio imana. “ (Muslim)
Imam Ebu Bekr El-Bejheki spominje sedamdeset sedam ogranaka imana. Mi ćemo navesti u sažetijem obliku sve ove ogranke.

1. Vjerovanje u Allaha, Azze ve Dželle
2. Vjerovanje u poslanike
3. Vjerovanje u meleke
4. Vjerovanje u Časni Kur’an i sve objavljene Knjige
5. Vjerovanje o određenje dobra i zla od Allaha, Azze ve Dželle
6. Vjerovanje u Sudnji dan
7. Vjerovanje u proživljenje poslije smrti
8. Vjerovanje da će ljudi biti iskupljeni nakon što budu proživljeni iz svojih kaburova ka Mjestu stajanja
9. Vjerovanje da je kuća i utočište vjernika Džennet, a da je kuća i utočište nevjernika Džehennem
10. Vjerovanje u obaveznost ljubavi prema Allahu, Azze ve Dželle
11. Vjerovanje u obaveznost straha od Allaha, Azze ve Dželle
12. Vjerovanje u obaveznost nade od Allaha, Azze ve Dželle
13. Vjerovanje u obaveznost oslanjanja na Allaha, Azze ve Dželle
14. Vjerovanje u obaveznost ljubavi prema Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem
15. Vjerovanje u obaveznost respektiranja Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, njegovog poštivanja bez pretjerivanja
16. Ljubav čovjeka prema svojoj Vjeri tako da mu bacanje u Vatru bude draže od nevjerstva
17. Traženje znanja, a to je spoznaja Allaha, Njegove Vjere i Njegovog Vjerovjesnika, sallalllahu alejhi ve sellem, uz argumente iz Kur’ana i Sunneta
18. Širenje znanja i podučavanje ljudi
19. Respektovanje Časnoga Kur’ana njegovim naučavanjem i podučavanjem drugih, poštivanjem njegovih granica i propisa, znanjem o njegovom halalu i haramu, uvažavanjem njegovih poznavaoca i njegovo memorisanje
20. Čistoća i stalno čuvanje abdesta
21. Redovno obavljanje pet namaza
22. Izdvajanje zekata
23. Post, obavezni i dobrovoljni
24. Itikaf
25. Hadždž
26. Džihad na Allahovom putu
27. Stražarenje na Allahovom putu (čuvanje granica)
28. Čvrstina pred neprijateljem i izbjegavanje bježanja sa bojnog polja
29. Izdvajanje petine ratnog plijena vođi ili njegovom zamjeniku, za one koji su ubrali ratni plijen
30. Otpuštanje roba radi približavanju Allahu , Azze ve Dželle
31. Obavezni iskupi za prekršaje, a oni su u Kur’anu i Sunnetu četiri: Iskup za ubistvo, iskup za zihar, iskup za zakletvu, iskup za spolni odnos u toku posta mjeseca ramazana
32. Izvršavanje ugovora
33. Pobrajanje Allahovih blagodati i obavezna zahvala na njima
34. Čuvanje jezika od onoga za čime nema potrebe
35. Čuvanje povjernih stvari i obaveza njihovog isporučivanja vlasnicima
36. Zabrana ubijanja i zločina prema drugima
37. Zabrana bluda i obaveznost neporočnosti
38. Čuvanje ruke od zabranjenih imetaka, a u to spada zabrana krađe, putnog razbojništva, mita, uzimanje onoga na što čovjek sa stanovišta Šerijata nema pravo
39. Obaveznost suzdržljivosti u jelu i piću i izbjegavanje onoga što nije dozvoljeno od njih
40. Izbjegavanje zabranjene i pokuđene odjeće i posuđa
41. Zabrana igara i razonode suprotnih Šerijatu
42. Umjerenost u trošenju i zabrana nepravednog jedenja imetka
43. Zabrana potkradanja i zlobe
44. Zabrana narušavanja časti ljudi i obaveza izbjegavanja zapadanja u njih
45. Iskrenost djela Allahu, Azze ve Dželle, i ostavljanje pretvaranja
46. Radost dobru, a žalost pred lošim
47. Liječenje svakoga grijeha iskrenim pokajanjem
48. Prinošenje žrtava, a one su općenito hedj, kurban i akika
49. Pokornost nadređenima
50. Pridržavanje onoga na čemu je zajednica
51. Pravedno suđenje među ljudima
52. Naređivanje dobra i zabranjivanje zla
53. Saradnja u dobru i bogobojaznosti
54. Stid
55. Dobročinstvo prema roditeljima
56. Održavanje rodbinskih veza
57. Lijepo ponašanje
58. Lijepo ophođenje sa robljem
59. Poštivanje prava vlasnika roblja nad robovima
60. Izvršavanje prava djece i porodice
61. Zbližavanje sljedbenika Islama i međusobna ljubav, širenje selama i rukovanje
62. Odgovaranje na selam
63. Obilazak bolesnog
64. Dženaza namaz umrlim pripadnicima Kible
65. Nazdravljanje onome ko kihne
66. Udaljavanje od nevjernika onih koji nered čine i grubost prema njima
67. Počašćivanje komšije
68. Počašćivanje gosta
69. Prekrivanje griješnika
70. Strpljivost u nedaćama i ono čemu nefs (duša) teži u vidu naslade ili strasti
71. Skromnost i kratkotrajno nadanje
72. Zdrava ljubomora i ostavljanje rasprave
73. Udaljavanje o pretjerivanja
74. Darežljivost
75. Samilost prema maloljetnom i poštivanje starijeg
76. Popravljanje međusobnih odnosa muslimana
77. Da čovjek musliman voli svome bratu muslimanu što voli i sebi, a da mrzi za njega što mrzi i sebi

Autor: Dr. Seid El Kahtani