Kocka je i svaka igra na sreću koja odvraća čovjeka od spominjanja Allaha i obavljanja namaza. Kocka je širi pojam koji obuhvaća sve igre koje se zasnivaju na sreći, slučaju, strahu, riziku, vještini i sličnom, gdje jedna strana sigurno dobija, a druga sigurno gubi. Islam je kategoričan po pitanju zabrane kocke.
Piše: hfz. Senaid Zajimović
Pošto je predmet svih hazardnih igara imetak, odnosno novac, počeću članak o važnosti čuvanja imetka i stanovišta Šerijata prema njemu.
Imetak i važnost njegova čuvanja u Islamu
Obaveza čuvanja imetka je jedan od viših ciljeva Šerijata. Islam je postavio pravila i metode sticanja i investiranja imetka. Zabranio je sve puteve koji vode bespravnom uništavanju imetka. Zbog toga su propisani: legalna kupoprodaja, krediti, najamnina, pokloni i dr., kao ispravni i legalni načini poslovanja sa imetkom. Zabranjeni su svi vidovi nedozvoljenog sticanja imetka u što na prvom mjestu spada uzimanje kamate, kocka, monopol, mito, kupoprodaje zasnovane na prevari, krađa, trgovina drogama i drugim opojnim sredstvima. Imetak ima specifično mjesto u Islamu i svoj hurmet (svetost) isto kao vjera, život, čast i razum. Na to upućuju riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, izgovorene prilikom oprosnog hadždža: “Nasrtaj na vaše imetke, živote i uglede vam je zabranjen isto kao što vam je zabranjeno bilo kakvo neprijateljstvo u ovom današnjem danu, u ovom mjestu i u ovome gradu.” Pravi i jedini vlasnik svega na dunjaluku i ahiretu jeste Uzvišeni Allah. Naše raspolaganje imetkom jeste samo vid upraviteljstva. Mi smo Allahovi namjesnici na Zemlji. Uzvišeni kaže: “Udjeljujte iz onoga što vam On stavlja na raspolaganje” (Prijevod značenja, El-Hadid, 7.) Hazardne igre su u Kur'anu spomenute zajedno sa alkoholom, alkohol je majka svih zala. Kocka nije ništa manje opasna od alkohola. Štete su ogromne kako po pojedinca tako i po društvo. I jedna i druga u sebi sadrže materijalne, moralne, zdravstvene pa i političke štete. Da, i političke! Pretpostavimo da smo mi muslimanska zemlja, neprijatelj može da zavlada nama putem alkohola i kocke ili da nas stavi u zavisan položaj time što ćemo uvoziti ova dva zla iz njegove države. Kocka i ostale hazardne igre su danas veoma raširene. Sredstva informisanja spominju sve više imena za iste igre. Mnogi su počeli misliti, zbog upornog prisustva ovih zala u medijima, da se radi o dozvoljenim sredstvima za sticanje imetka. Hazardne igre su danas povezane sa mnogim sportskim igrama i takmičenjima što je dovelo do toga da se poželjne igre miješaju sa zabranjenom kockom. Zbog toga je potrebno pojasniti i razdvojiti sport od onoga što mu ne pripada. Hazardne igre su opasne po pojedinca i društvo. One su same po sebi zločin, koji je povod mnogim drugim zločinima kao što su ubistvo, samoubistvo, krađa, mito, prostitucija, nered u porodicama a da ne govorimo o štetnim odrazima ovih igara na zapostavljanje vjere i vjerskih dužnosti.
KOCKA
Primjetit ćemo da je kocka zašla u sve pore društva. Prisutna je u kući, školi, klubovima, na trgovima, u hotelima, vozovima, brodovima, avionima. Postala je ciljem mnogih jer su u njoj vidjeli put za brzo sticanje imetka. Mnoge zapadne zemlje su pokušale da zabrane kocku i ona je načelno zabranjena, ali se i pored te zabrane otvaraju kasina u kojima se kocka dan i noć. Metode kockanja su uznapredovale u odnosu na one koje su bile poznate u prvo vrijeme. Pojavom elektronskih aparata kocka je dobila nove vidove praktikovanja. Igre na sreću su preplavile čitav svijet i od njih se prave spektakli i kulturni događaji. Kada bismo htjeli da definišemo kocku onda bismo rekli “Kocka je svaka igra između dvije ili više osoba kojoj je predmet novac, i druga vrsta imetka kojeg pobjednik u igri uzima od pobijeđenog.” Kocka je i svaka igra na sreću koja odvraća čovjeka od spominjanja Allaha i obavljanja namaza. Kocka je širi pojam koji obuhvata sve igre koje se zasnivaju na sreći, slučaju, strahu i riziku, gdje jedna strana sigurno dobija a druga sigurno gubi. Islam je kategoričan po pitanju zabrane kocke. Brojni su dokazi iz Kur'ana, Sunneta, konsenzusa islamske uleme i razuma. Kur'an: “Pitaju te o vinu i kocki. Reci: Oni donose veliku štetu, a i neku korist ljudima, samo je šteta od njih veća od koristi.” (Prijevod značenja, El-Bekare, 219.) “O vjernici, vino, kocka kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite. Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja namaza odvrati. Pa hoćete li se okaniti? (Sura El-Maide, ajet 90,-91.) Kocka je, kao i alkohol postepeno zabranjivana. U početku Islama je bila dozvoljena isto kao i alkohol. Ashabi su kockali u deve, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, im to nije branio. Tek njihova pitanja o statusu kocke i alkohola u Islamu su dovela do postepenog zabranjivanja. U njima ima neznatne koristi za ljude, ali je veća šteta. Kocka je djelimično umanjena, ali ne i potpuno obustavljena dok nije došao ajet koji je potpuno zabranjuje. “O vjernici, vino kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite….” Riječ “odvratne” upućuje na pokuđenost ovih djela u Islamu. Ona se u Kur'anu uvijek pojavljuje kada se hoće nešto zabraniti. Takav je slučaj u ovim primjerima: “…pa budite što dalje od kumira odvratnih…” (Prijevod značenja, El-Hadždž, ajet 30,) Ili u drugom ajetu: “ili svinjskog mesa, – to je doista odvratno”. (Prijevod značenja, El-En'am, 145.) Allah je uporedio kocku sa kipovima koji su znak višeboštva, i učinio je šejtanskim poslom i izvorom neprijateljstva, a ovo je poseban segment koji govori o štetama kocke. Na kraju je Allah, subhanehu ve te'ala, postavio pitanje (Pa hoćete li se okaniti?) koje u ovom slučaju označava naredbu kao što to kaže mufessir El-Alusi u svom tefsiru .
Sunnet: Brojni su hadisi koji govore o kocki i zabrani iste. Neki od njih su: Hadis od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko kaže svom prijatelju: ’Dođi da se kockamo,’ neka podijeli sadaku.” Kao što se vidi iz hadisa kockanje je veliki grijeh gdje i sami spomen iste zahtijeva dijelenje sadake. Sulejman ibn Burejde prenosi od svoga oca da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko se kocka isto je kao da je stavio ruku u meso i krv svinje.” U ovom hadisu kocka je upoređena sa svinjskim mesom i krvlju. I jedno i drugo su zabranjeni stoga, njihova usporedba sa kockom znači da je i ona zabranjena. Idžma’ – konsenzus islamskih učenjaka: Islamski učenjaci su saglasni po pitanju zabrane svih vrsta kockanja. Razlog tome su velike štete koje sa sobom nosi kocka po pojedinca i društvo.
Racionalni dokazi:
– Kockanje je sredstvo za uništenje imetka. Čuvanje imetka je jedan od pet obaveznih viših ciljeva Šerijata. Sticanje imetka na brzinu (i na sreću) se protivi pravilima Šerijata o sticanju i zaradi imetka radi kojeg se ulažu trud i rad kao sredstva halal zarade. Sve ovo nije prisutno u kocki.
– Kocka je igra na sreću. Ona ubija ljudski nagon za akcijom, paralizuje produktivnu moć kod čovjeka. Čovjek se uči ljenosti i oslanja na nafaku bez nekog truda. To je apsurd.
– Rušenje porodica. Mnoge porodice preko noći ili u roku od sata postaju siromašne nakon silnog bogatstva. Koliko ima porodica koje su uživale u ponosu i bogatstvu da bi to jedan član porodice srušio u jednom trenutku.
– Kocka je sticanje imetka na nedozvoljen način. Ona vodi čovjeka u pljačku, samoubistvo, razdor u porodicama i izaziva razne druge vrste neprijateljstava.
– Kocka utiče na zdravstveno stanje čovjeka. On oboljeva na živcima zbog nje jer svu svoju psihičku snagu ulaže u igru. Konstantno je prisutan strah od gubitka koji ga vodi do duševnih bolesti.
Sve ovo upućuje na činjenicu da je kocka zabranjena i razuman čovjek neće nikada reći suprotno. U današnje vrijeme teško je nabrojati sve oblike i vrste kocke zbog njihove velike rasprostranjenosti i velikog broja imena. Međutim, ono što je svima zajedničko jeste da u njima postoje dvije ili više strana gdje jedna dobija a druga gubi. Drugi zajednički segment jeste slučajnost, sreća i strah, odnosno rizik.
IGRE NA SREĆU – LUTRIJA I TOMBOLA
Lutrija je poznata društvena igra u novac. Današnji oblik ove igre se sastoji u tome da država ili preduzeće ili dobrotvorna organizacija prethodno odštampa listiće na kojima se nalaze brojevi. Učesnici u igri kupe listiće za beznačajni iznos i potom zaokruže brojeve za koje se nadaju da će biti izvučeni na lutriji. Potom se upriliči javno izvlačenje brojeva ispisanih na lopticama. Koga posluži sreća i njegov broj bude izvučen on stiče velike sume novca. Tombola ima isto značenje s tim što nema zaokruživanja brojeva, već postoji samo jedan broj odštampan na listiću koji, ako bude izvučen, donosi vlasniku novac. Najžalosnije u svemu ovom jeste što mnoge dobrotvorne organizacije prilaze ovom načinu zarade radi skupljanja sredstava za finansiranje dobrotvornih projekata. Najbolji put za skupljanje imetka u dobrotvorne svrhe jeste da se ljudi pozovu u hajr, da im se objasni važnost određenog projekta po Islam i islamsku misiju, da se u njima pokuša pobuditi osjećaj za sadaku i dobrovoljne priloge, a ne da se u tome oslanja na strasti i kocku. Što se tiče igara na sreću u dobrotvorne humane svrhe, one su zabranjene u Islamu i pored toga što imaju za cilj pomoć siromašnih i gradnju džamija. Kada je Kur'an zabranio kocku, Arapi su je upražnjavali upravo zbog toga da bi se siromah obogatio i pomogao. Znači imali su isti cilj kao i lutrija u dobrotvorne svrhe, ali je Kur'anom i pored toga zabranjena. Čak i da pretpostavimo da u njoj ima velike koristi za sirotinju i društvo uopće, u isto vrijeme veliki dio svijeta zbog toga gubi, a ni ovoj sirotinji nije zagarantovano da će dobiti. Na kraju govora o lutriji bih citirao hadis Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kojeg prenosi Ahmed u svome Musnedu “Onaj ko igra na sreću pa klanja sličan je onome ko se abdesti gnojem i svinjskom krvlju a potom klanja.” Usporedba lutrije sa gnojem i svinjskom krvlju govori o odvratnosti te igre.
OPKLADA
Pojavila se u Francuskoj 1860. god. Potom je zaživjela u Britaniji, Australiji i Americi. Britanski kolonijalisti su je donijeli u Egipat 1911.god. Tako je zaživjela i među muslimanima. Najpoznatiji vid opklade jeste opklada u trkaće konje. Takmičari i njihovi konji bi nosili određene brojeve a simpatizeri i ljudi željni brze zarade bi ulagali novac na ovog ili onog takmičara. Govorili bi: Ako pobijedi takmičar sa tim i tim, brojem novac je moj, odnosno naš. A ako pobijedi drugi takmičar, novac je tvoj, odnosno vaš.” Masa koja se kladi, ne učestvuje direktno u igri već su oni navijači i posmatrači. Ova vrsta opklade je i dan danas najpoznatija. Sve ostale opklade su imitacija i kopija ove prve. Danas se ljudi klade u sve i svašta. Nema sumnje u to da opklada nema svoju osnovu u Islamu. Ona se smatra jednom od najgorih vrsta kocke, zbog toga što je opklada igra u novac između više učesnika. Jedni od njih sigurno dobijaju, dok drugi sigurno gube. To je osnovno pravilo kocke.
– Zatim, zajedničko za kocku i opkladu jeste i to što se kod obadvoga radi o nedozvoljenom načinu sticanja imetka.
– Novac se baca u nepovrat nadajući se pretpostavljenoj (iluzornoj) zaradi.
– Iskvarivanje odgoja na taj način što se osoba navikava na ljenost i očekivanje izmišljene nafake.
– Opklada i kocka unose razdor i mržnju među učesnike u opkladi, što dovodi do svađe, prepirke, tuče i čak ubistva. To je vidljiva poruka zabrane kocke u Kur'anu: “Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju …..” (Prijevod značenja, El-Maide, 91.) Magazin “El-Muslimun” u svome broju 124/3, 1407.h. prenosi da su mnogi evropski psiholozi tražili od svojih vlada zabranu opklada na trkama konja. To su obrazložili time što klađenje podstiče na neprijateljstvo prema suprotnoj strani. Svaki navijač želi da njegov takmičar pobijedi kako bi odnio opkladu. Konstantni strah za uloženi novac izaziva napetost i nervozu. Njemu nije jednostavno kada vidi drugog kako uzima njegov novac bez ikakva truda. To ga podstiče na osvetu i u tom trenutku on je spreman na svašta.” Islam je učinio trku konja sredstvom džihada, ponosom muslimanske snage, dok su je neprijatelji učinili sredstvom za uništenje ovoga Ummeta, gubljenjem vremena i imetka i ubacivanja mržnje među članove jednog grada, sela pa i porodice.
KARTANJE
Danas se ljudi kartaju ili radi novca ili iz hobija i zabave. Istina ne postoje jasni tekstovi o kartanju ni u Kur'anu niti u Sunnetu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Međutim, postoji analogija na osnovu koje se može donijeti šerijatski stav i po ovom pitanju. Analogno kocki i igrama na sreću može se kazati: ukoliko se karta u novac, kartanje je automatski zabranjeno. Kartanje se kao i druge igre na sreću i kocka zasnivaju na sreći i slučajnosti. Šafijska ulema je postavila općenito pravilo po pitanju igara o kojima nije naveden tekst u Kur'anu i Sunnetu. Ono glasi: “Sve igre kojima je osnova slučajnost i procjena imaju status kocke.” Nema sumnje da je kartanje zasnovano na procjeni i slučajnosti. Što se tiče kartanja iz hobija i zabave, ono može uzeti status šaha iz razloga što im je zajedničko gubljenje vremena i odvraćanje od spominjanja Allaha, dželle šanuhu. U kartanju nema nikakve koristi, a gubljenje vremena ne ide u prilog vjerniku koji gleda na ovaj svijet samo kao na jednu prolaznu stanicu. Pri tome on žuri da iskoristi vrijeme određeno za njega i nema vremena za gubljenje, jer on nikada ne zna kada će smrtni čas nastupiti i prekinuti ga u nedovršenom poslu.
IGRANJE ŠAHA
Pitanje igranja šaha je veoma aktuelno, Uvrstio sam ga pod hazardne igre jer ova igra ima karakteristike hazarda. Ljudi koji vjeruju u Allaha se pitaju da li je i šah kao i ostale hazardne igre zabranjen ili ne, ili je samo u nekim slučajevima zabranjen a u drugim nije. U ovom dijelu teksta ću pokušati donijeti šerijatski stav po pitanju igre šaha. Šah je nastao od riječi “šišrenk” što na perzijskom znači šest vrsta boja tj. šest vrsta figura kojima se igra; kralj, kraljica, konj, top, lovac, pijun. Izmislio ga je indijski mudrac po imenu Ibnu Dahir. Cilj igre je savladati protivničku stranu time što će se neutralisati kralj. Način igre je svima poznat. Šah se može igrati u novac i bez naknade, tj. iz hobija. Veliki broj učenjaka smatra igru šaha, u novac ili bez novca, zabranjenom svrstavajući je pod općenit pojam kocke. El-Kurtubi u svom komentaru Kur'ana kaže da je ajetom o kocki zabranjen i šah, svejedno radilo se o igri u novac ili ne. Svaka igra na koju se troši vrijeme, unosi razdor, odvraća od zikra je isto kao i alkohol. Postoji dosta hadisa koji se navode kao dokaz o zabrani igranja šaha ali svi oni su slabi. Razlog tome je što šah nije bio poznat u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ibnu Hadžer kaže: “Ne postoji ni jedan tekst od Poslanika koji govori o šahu”. Tako isto i Ibnu Kesir kaže: “Što se tiče hadisa koji spominju šah ništa od njih nije vjerodostojno.” Pošto ne postoje hadisi koji govore o šahu ne može se kazati da je on izričito zabranjen. Lično smatram da je on pokuđen kao što kaže Imam Šafija. Razlog pokuđenosti je taj što u njemu nema neke veće koristi. Ostaviti ga je bolje nego li praktikovati. Muslimanu je naređeno da maksimalno koristi vrijeme u spominjanju Allaha i u druge korisne poslove koji će mu valjati i na dunjaluku i na ahiretu. Čovjek će biti pitan za život i mladost kako ih je proveo. Hadis kaže: “Čovjek se neće pomaknuti na Sudnjem danu dok ne bude pitan o četiri stvari; o životu i u šta ga je proveo, o znanju i je li po njemu uradio, o imetku kako ga je stekao i u što ga je potrošio i mladosti u što mu je prošla.” Islam je dozvolio mnoge lijepe sportove, kao što su jahanje, streljaštvo i plivanje i to zbog plemenitog cilja; sticanje snage i vještine za džihad. Ovaj cilj se ne može naći u šahu.
Zbog toga mislim da nisu na istom stupnju neki od gornjih sportova i šah. Posljedice igranja šaha su negativne. Ako su posljedice potpuno negativne, onda on postaje definitivno zabranjenim, kao u slijedećim slučajevima:
– Ako čovjek zbog šaha ostavi ili odgodi namaz ili neki drugi farz.
– Ako se šah igra u novac.
– Ako postane zanimanje kojim se stiče novac.
Ako bude povodom za vrijeđanje i vulgarnost.
Piše: hfz. Senaid Zajimović
Pošto je predmet svih hazardnih igara imetak, odnosno novac, počeću članak o važnosti čuvanja imetka i stanovišta Šerijata prema njemu.
Imetak i važnost njegova čuvanja u Islamu
Obaveza čuvanja imetka je jedan od viših ciljeva Šerijata. Islam je postavio pravila i metode sticanja i investiranja imetka. Zabranio je sve puteve koji vode bespravnom uništavanju imetka. Zbog toga su propisani: legalna kupoprodaja, krediti, najamnina, pokloni i dr., kao ispravni i legalni načini poslovanja sa imetkom. Zabranjeni su svi vidovi nedozvoljenog sticanja imetka u što na prvom mjestu spada uzimanje kamate, kocka, monopol, mito, kupoprodaje zasnovane na prevari, krađa, trgovina drogama i drugim opojnim sredstvima. Imetak ima specifično mjesto u Islamu i svoj hurmet (svetost) isto kao vjera, život, čast i razum. Na to upućuju riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, izgovorene prilikom oprosnog hadždža: “Nasrtaj na vaše imetke, živote i uglede vam je zabranjen isto kao što vam je zabranjeno bilo kakvo neprijateljstvo u ovom današnjem danu, u ovom mjestu i u ovome gradu.” Pravi i jedini vlasnik svega na dunjaluku i ahiretu jeste Uzvišeni Allah. Naše raspolaganje imetkom jeste samo vid upraviteljstva. Mi smo Allahovi namjesnici na Zemlji. Uzvišeni kaže: “Udjeljujte iz onoga što vam On stavlja na raspolaganje” (Prijevod značenja, El-Hadid, 7.) Hazardne igre su u Kur'anu spomenute zajedno sa alkoholom, alkohol je majka svih zala. Kocka nije ništa manje opasna od alkohola. Štete su ogromne kako po pojedinca tako i po društvo. I jedna i druga u sebi sadrže materijalne, moralne, zdravstvene pa i političke štete. Da, i političke! Pretpostavimo da smo mi muslimanska zemlja, neprijatelj može da zavlada nama putem alkohola i kocke ili da nas stavi u zavisan položaj time što ćemo uvoziti ova dva zla iz njegove države. Kocka i ostale hazardne igre su danas veoma raširene. Sredstva informisanja spominju sve više imena za iste igre. Mnogi su počeli misliti, zbog upornog prisustva ovih zala u medijima, da se radi o dozvoljenim sredstvima za sticanje imetka. Hazardne igre su danas povezane sa mnogim sportskim igrama i takmičenjima što je dovelo do toga da se poželjne igre miješaju sa zabranjenom kockom. Zbog toga je potrebno pojasniti i razdvojiti sport od onoga što mu ne pripada. Hazardne igre su opasne po pojedinca i društvo. One su same po sebi zločin, koji je povod mnogim drugim zločinima kao što su ubistvo, samoubistvo, krađa, mito, prostitucija, nered u porodicama a da ne govorimo o štetnim odrazima ovih igara na zapostavljanje vjere i vjerskih dužnosti.
KOCKA
Primjetit ćemo da je kocka zašla u sve pore društva. Prisutna je u kući, školi, klubovima, na trgovima, u hotelima, vozovima, brodovima, avionima. Postala je ciljem mnogih jer su u njoj vidjeli put za brzo sticanje imetka. Mnoge zapadne zemlje su pokušale da zabrane kocku i ona je načelno zabranjena, ali se i pored te zabrane otvaraju kasina u kojima se kocka dan i noć. Metode kockanja su uznapredovale u odnosu na one koje su bile poznate u prvo vrijeme. Pojavom elektronskih aparata kocka je dobila nove vidove praktikovanja. Igre na sreću su preplavile čitav svijet i od njih se prave spektakli i kulturni događaji. Kada bismo htjeli da definišemo kocku onda bismo rekli “Kocka je svaka igra između dvije ili više osoba kojoj je predmet novac, i druga vrsta imetka kojeg pobjednik u igri uzima od pobijeđenog.” Kocka je i svaka igra na sreću koja odvraća čovjeka od spominjanja Allaha i obavljanja namaza. Kocka je širi pojam koji obuhvata sve igre koje se zasnivaju na sreći, slučaju, strahu i riziku, gdje jedna strana sigurno dobija a druga sigurno gubi. Islam je kategoričan po pitanju zabrane kocke. Brojni su dokazi iz Kur'ana, Sunneta, konsenzusa islamske uleme i razuma. Kur'an: “Pitaju te o vinu i kocki. Reci: Oni donose veliku štetu, a i neku korist ljudima, samo je šteta od njih veća od koristi.” (Prijevod značenja, El-Bekare, 219.) “O vjernici, vino, kocka kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite. Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja namaza odvrati. Pa hoćete li se okaniti? (Sura El-Maide, ajet 90,-91.) Kocka je, kao i alkohol postepeno zabranjivana. U početku Islama je bila dozvoljena isto kao i alkohol. Ashabi su kockali u deve, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, im to nije branio. Tek njihova pitanja o statusu kocke i alkohola u Islamu su dovela do postepenog zabranjivanja. U njima ima neznatne koristi za ljude, ali je veća šteta. Kocka je djelimično umanjena, ali ne i potpuno obustavljena dok nije došao ajet koji je potpuno zabranjuje. “O vjernici, vino kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite….” Riječ “odvratne” upućuje na pokuđenost ovih djela u Islamu. Ona se u Kur'anu uvijek pojavljuje kada se hoće nešto zabraniti. Takav je slučaj u ovim primjerima: “…pa budite što dalje od kumira odvratnih…” (Prijevod značenja, El-Hadždž, ajet 30,) Ili u drugom ajetu: “ili svinjskog mesa, – to je doista odvratno”. (Prijevod značenja, El-En'am, 145.) Allah je uporedio kocku sa kipovima koji su znak višeboštva, i učinio je šejtanskim poslom i izvorom neprijateljstva, a ovo je poseban segment koji govori o štetama kocke. Na kraju je Allah, subhanehu ve te'ala, postavio pitanje (Pa hoćete li se okaniti?) koje u ovom slučaju označava naredbu kao što to kaže mufessir El-Alusi u svom tefsiru .
Sunnet: Brojni su hadisi koji govore o kocki i zabrani iste. Neki od njih su: Hadis od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko kaže svom prijatelju: ’Dođi da se kockamo,’ neka podijeli sadaku.” Kao što se vidi iz hadisa kockanje je veliki grijeh gdje i sami spomen iste zahtijeva dijelenje sadake. Sulejman ibn Burejde prenosi od svoga oca da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko se kocka isto je kao da je stavio ruku u meso i krv svinje.” U ovom hadisu kocka je upoređena sa svinjskim mesom i krvlju. I jedno i drugo su zabranjeni stoga, njihova usporedba sa kockom znači da je i ona zabranjena. Idžma’ – konsenzus islamskih učenjaka: Islamski učenjaci su saglasni po pitanju zabrane svih vrsta kockanja. Razlog tome su velike štete koje sa sobom nosi kocka po pojedinca i društvo.
Racionalni dokazi:
– Kockanje je sredstvo za uništenje imetka. Čuvanje imetka je jedan od pet obaveznih viših ciljeva Šerijata. Sticanje imetka na brzinu (i na sreću) se protivi pravilima Šerijata o sticanju i zaradi imetka radi kojeg se ulažu trud i rad kao sredstva halal zarade. Sve ovo nije prisutno u kocki.
– Kocka je igra na sreću. Ona ubija ljudski nagon za akcijom, paralizuje produktivnu moć kod čovjeka. Čovjek se uči ljenosti i oslanja na nafaku bez nekog truda. To je apsurd.
– Rušenje porodica. Mnoge porodice preko noći ili u roku od sata postaju siromašne nakon silnog bogatstva. Koliko ima porodica koje su uživale u ponosu i bogatstvu da bi to jedan član porodice srušio u jednom trenutku.
– Kocka je sticanje imetka na nedozvoljen način. Ona vodi čovjeka u pljačku, samoubistvo, razdor u porodicama i izaziva razne druge vrste neprijateljstava.
– Kocka utiče na zdravstveno stanje čovjeka. On oboljeva na živcima zbog nje jer svu svoju psihičku snagu ulaže u igru. Konstantno je prisutan strah od gubitka koji ga vodi do duševnih bolesti.
Sve ovo upućuje na činjenicu da je kocka zabranjena i razuman čovjek neće nikada reći suprotno. U današnje vrijeme teško je nabrojati sve oblike i vrste kocke zbog njihove velike rasprostranjenosti i velikog broja imena. Međutim, ono što je svima zajedničko jeste da u njima postoje dvije ili više strana gdje jedna dobija a druga gubi. Drugi zajednički segment jeste slučajnost, sreća i strah, odnosno rizik.
IGRE NA SREĆU – LUTRIJA I TOMBOLA
Lutrija je poznata društvena igra u novac. Današnji oblik ove igre se sastoji u tome da država ili preduzeće ili dobrotvorna organizacija prethodno odštampa listiće na kojima se nalaze brojevi. Učesnici u igri kupe listiće za beznačajni iznos i potom zaokruže brojeve za koje se nadaju da će biti izvučeni na lutriji. Potom se upriliči javno izvlačenje brojeva ispisanih na lopticama. Koga posluži sreća i njegov broj bude izvučen on stiče velike sume novca. Tombola ima isto značenje s tim što nema zaokruživanja brojeva, već postoji samo jedan broj odštampan na listiću koji, ako bude izvučen, donosi vlasniku novac. Najžalosnije u svemu ovom jeste što mnoge dobrotvorne organizacije prilaze ovom načinu zarade radi skupljanja sredstava za finansiranje dobrotvornih projekata. Najbolji put za skupljanje imetka u dobrotvorne svrhe jeste da se ljudi pozovu u hajr, da im se objasni važnost određenog projekta po Islam i islamsku misiju, da se u njima pokuša pobuditi osjećaj za sadaku i dobrovoljne priloge, a ne da se u tome oslanja na strasti i kocku. Što se tiče igara na sreću u dobrotvorne humane svrhe, one su zabranjene u Islamu i pored toga što imaju za cilj pomoć siromašnih i gradnju džamija. Kada je Kur'an zabranio kocku, Arapi su je upražnjavali upravo zbog toga da bi se siromah obogatio i pomogao. Znači imali su isti cilj kao i lutrija u dobrotvorne svrhe, ali je Kur'anom i pored toga zabranjena. Čak i da pretpostavimo da u njoj ima velike koristi za sirotinju i društvo uopće, u isto vrijeme veliki dio svijeta zbog toga gubi, a ni ovoj sirotinji nije zagarantovano da će dobiti. Na kraju govora o lutriji bih citirao hadis Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kojeg prenosi Ahmed u svome Musnedu “Onaj ko igra na sreću pa klanja sličan je onome ko se abdesti gnojem i svinjskom krvlju a potom klanja.” Usporedba lutrije sa gnojem i svinjskom krvlju govori o odvratnosti te igre.
OPKLADA
Pojavila se u Francuskoj 1860. god. Potom je zaživjela u Britaniji, Australiji i Americi. Britanski kolonijalisti su je donijeli u Egipat 1911.god. Tako je zaživjela i među muslimanima. Najpoznatiji vid opklade jeste opklada u trkaće konje. Takmičari i njihovi konji bi nosili određene brojeve a simpatizeri i ljudi željni brze zarade bi ulagali novac na ovog ili onog takmičara. Govorili bi: Ako pobijedi takmičar sa tim i tim, brojem novac je moj, odnosno naš. A ako pobijedi drugi takmičar, novac je tvoj, odnosno vaš.” Masa koja se kladi, ne učestvuje direktno u igri već su oni navijači i posmatrači. Ova vrsta opklade je i dan danas najpoznatija. Sve ostale opklade su imitacija i kopija ove prve. Danas se ljudi klade u sve i svašta. Nema sumnje u to da opklada nema svoju osnovu u Islamu. Ona se smatra jednom od najgorih vrsta kocke, zbog toga što je opklada igra u novac između više učesnika. Jedni od njih sigurno dobijaju, dok drugi sigurno gube. To je osnovno pravilo kocke.
– Zatim, zajedničko za kocku i opkladu jeste i to što se kod obadvoga radi o nedozvoljenom načinu sticanja imetka.
– Novac se baca u nepovrat nadajući se pretpostavljenoj (iluzornoj) zaradi.
– Iskvarivanje odgoja na taj način što se osoba navikava na ljenost i očekivanje izmišljene nafake.
– Opklada i kocka unose razdor i mržnju među učesnike u opkladi, što dovodi do svađe, prepirke, tuče i čak ubistva. To je vidljiva poruka zabrane kocke u Kur'anu: “Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju …..” (Prijevod značenja, El-Maide, 91.) Magazin “El-Muslimun” u svome broju 124/3, 1407.h. prenosi da su mnogi evropski psiholozi tražili od svojih vlada zabranu opklada na trkama konja. To su obrazložili time što klađenje podstiče na neprijateljstvo prema suprotnoj strani. Svaki navijač želi da njegov takmičar pobijedi kako bi odnio opkladu. Konstantni strah za uloženi novac izaziva napetost i nervozu. Njemu nije jednostavno kada vidi drugog kako uzima njegov novac bez ikakva truda. To ga podstiče na osvetu i u tom trenutku on je spreman na svašta.” Islam je učinio trku konja sredstvom džihada, ponosom muslimanske snage, dok su je neprijatelji učinili sredstvom za uništenje ovoga Ummeta, gubljenjem vremena i imetka i ubacivanja mržnje među članove jednog grada, sela pa i porodice.
KARTANJE
Danas se ljudi kartaju ili radi novca ili iz hobija i zabave. Istina ne postoje jasni tekstovi o kartanju ni u Kur'anu niti u Sunnetu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Međutim, postoji analogija na osnovu koje se može donijeti šerijatski stav i po ovom pitanju. Analogno kocki i igrama na sreću može se kazati: ukoliko se karta u novac, kartanje je automatski zabranjeno. Kartanje se kao i druge igre na sreću i kocka zasnivaju na sreći i slučajnosti. Šafijska ulema je postavila općenito pravilo po pitanju igara o kojima nije naveden tekst u Kur'anu i Sunnetu. Ono glasi: “Sve igre kojima je osnova slučajnost i procjena imaju status kocke.” Nema sumnje da je kartanje zasnovano na procjeni i slučajnosti. Što se tiče kartanja iz hobija i zabave, ono može uzeti status šaha iz razloga što im je zajedničko gubljenje vremena i odvraćanje od spominjanja Allaha, dželle šanuhu. U kartanju nema nikakve koristi, a gubljenje vremena ne ide u prilog vjerniku koji gleda na ovaj svijet samo kao na jednu prolaznu stanicu. Pri tome on žuri da iskoristi vrijeme određeno za njega i nema vremena za gubljenje, jer on nikada ne zna kada će smrtni čas nastupiti i prekinuti ga u nedovršenom poslu.
IGRANJE ŠAHA
Pitanje igranja šaha je veoma aktuelno, Uvrstio sam ga pod hazardne igre jer ova igra ima karakteristike hazarda. Ljudi koji vjeruju u Allaha se pitaju da li je i šah kao i ostale hazardne igre zabranjen ili ne, ili je samo u nekim slučajevima zabranjen a u drugim nije. U ovom dijelu teksta ću pokušati donijeti šerijatski stav po pitanju igre šaha. Šah je nastao od riječi “šišrenk” što na perzijskom znači šest vrsta boja tj. šest vrsta figura kojima se igra; kralj, kraljica, konj, top, lovac, pijun. Izmislio ga je indijski mudrac po imenu Ibnu Dahir. Cilj igre je savladati protivničku stranu time što će se neutralisati kralj. Način igre je svima poznat. Šah se može igrati u novac i bez naknade, tj. iz hobija. Veliki broj učenjaka smatra igru šaha, u novac ili bez novca, zabranjenom svrstavajući je pod općenit pojam kocke. El-Kurtubi u svom komentaru Kur'ana kaže da je ajetom o kocki zabranjen i šah, svejedno radilo se o igri u novac ili ne. Svaka igra na koju se troši vrijeme, unosi razdor, odvraća od zikra je isto kao i alkohol. Postoji dosta hadisa koji se navode kao dokaz o zabrani igranja šaha ali svi oni su slabi. Razlog tome je što šah nije bio poznat u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ibnu Hadžer kaže: “Ne postoji ni jedan tekst od Poslanika koji govori o šahu”. Tako isto i Ibnu Kesir kaže: “Što se tiče hadisa koji spominju šah ništa od njih nije vjerodostojno.” Pošto ne postoje hadisi koji govore o šahu ne može se kazati da je on izričito zabranjen. Lično smatram da je on pokuđen kao što kaže Imam Šafija. Razlog pokuđenosti je taj što u njemu nema neke veće koristi. Ostaviti ga je bolje nego li praktikovati. Muslimanu je naređeno da maksimalno koristi vrijeme u spominjanju Allaha i u druge korisne poslove koji će mu valjati i na dunjaluku i na ahiretu. Čovjek će biti pitan za život i mladost kako ih je proveo. Hadis kaže: “Čovjek se neće pomaknuti na Sudnjem danu dok ne bude pitan o četiri stvari; o životu i u šta ga je proveo, o znanju i je li po njemu uradio, o imetku kako ga je stekao i u što ga je potrošio i mladosti u što mu je prošla.” Islam je dozvolio mnoge lijepe sportove, kao što su jahanje, streljaštvo i plivanje i to zbog plemenitog cilja; sticanje snage i vještine za džihad. Ovaj cilj se ne može naći u šahu.
Zbog toga mislim da nisu na istom stupnju neki od gornjih sportova i šah. Posljedice igranja šaha su negativne. Ako su posljedice potpuno negativne, onda on postaje definitivno zabranjenim, kao u slijedećim slučajevima:
– Ako čovjek zbog šaha ostavi ili odgodi namaz ili neki drugi farz.
– Ako se šah igra u novac.
– Ako postane zanimanje kojim se stiče novac.
Ako bude povodom za vrijeđanje i vulgarnost.
Islamski Edukativni BLOG 